Potkraj studenog, prije točno 130 godina, švedski kemičar i inovator Alfred Nobel potpisao je svoju oporuku u kojoj je odredio da se većina njegova bogatstva, stečena izumom dinamita, treba iskoristiti za financiranje niza nagrada za postignuća u fizici, kemiji, medicini, književnosti i miru. Testamentom švedskog filantropa i dobročinitelja čovječanstva utemeljena je i istoimena nagrada
Iako je Alfred Nobel potpisao svoju posljednju volju 27. studenoga 1895., godinu dana uoči smrti, prve nagrade dodijeljene su tek 1901., nakon što su riješena pravna i administrativna pitanja. Oporuka je pisana godinu dana, a na opće zaprepaštenje rodbine, poznanika i poslovnih partnera, Nobel je specificirao da se 94 posto njegove ukupne imovine od 31 milijun švedskih kruna, odnosno nešto više od današnjih 150 milijuna eura, iskoristi za uspostavu pet nagrada koje se svake godine dodjeljuju u skladu s načelom 'za najveću korist čovječanstva'.
U nastavku vam donosimo deset manje poznatih činjenica o nagradi koja se s godinama etablirala kao najrelevantnije priznanje na području znanosti i društva.
Vrijedi više od svoje težine u zlatu
Medalja Nobelove nagrade presvučena je 24-karatnim zlatom, teži oko 175 grama i ima promjer od 66 milimetara. Od pretprošle godine uz nju ide iznos od 11 milijuna švedskih kruna, što je oko 1.035.000 američkih dolara. Mogu je dijeliti najviše tri osobe, iako se priznanje za mir može dodijeliti organizacijama s više osoba. Nobelova nagrada ne dodjeljuje se posthumno, ali ako je osoba dobije i umre prije nego što je primi, medalja se ipak uručuje. Tijekom godina prodano ih je nekoliko, većina po cijeni između pola milijuna i milijun dolara. Američki genetičar James Watson prodao je 2014. svog Nobela za medicinu na aukciji za 4,7 milijuna dolara, iako mu je ruski milijarder koji ga je kupio kasnije vratio zlatnik.
Uzela novac od nagrade u brakorazvodnoj parnici
Nakon što je 1995. godine osvojio Nobelovu nagradu za ekonomiju, činilo se da će profesor Sveučilišta u Chicagu Robert Lucas postati milijunaš. Međutim ispostavilo se da je njegova supruga šest godina ranije u njihov brakorazvodni ugovor stavila klauzulu prema kojoj će dobiti polovicu novčane nagrade ako je njezin suprug osvoji prije 31. listopada 1995. godine, što se i dogodilo. Da je objava Nobelovog odbora o dodjeljivanju nagrade Lucasu stigla samo nekoliko tjedana kasnije, klauzula bi istekla i ne bi morao dijeliti novac s njom.
U njihovoj brakorazvodnoj nagodbi iz 1919. godine, fizičar Albert Einstein obećao je Milevi Marić da će joj dati cijeli iznos nagrade ako je osvoji. Nakon što je dobio Nobela 1921., prebacio joj je novac kako je i obećao, osiguravajući bivšoj supruzi i djeci financijsku sigurnost.
Matematika izostavljena iz zaklade zbog afere Nobelove supruge s matematičarem? Teška laž!
Postoji popularan mit da Nobel nije htio dodjeljivati nagradu za matematiku jer je njegova supruga imala aferu s matematičarem, no to je potpuna laž jer se on nikada nije ženio. Vjerojatnije je da nije doživljavao matematiku kao izravno korisnu za čovječanstvo, stoga ju je izostavio iz svoje zaklade. Mnogi se i danas pitaju zašto ne postoji nagrada za tu znanost, a u novije vrijeme i za računarstvo.
Dobili Nobela za neznanost
Nobelova nagrada nikada nije službeno oduzeta, čak ni kada se kasnije dokaže da je znanost bila u krivu. Među takvim slučajevima je i onaj Johannesa Fibigera, danskog liječnika koji je 1926. godine dobio nagradu za medicinu za otkriće da crvi uzrokuju rak, što je kasnije opovrgnuto.
Antonio Egas Moniz, portugalski neurolog i nekadašnji ministar vanjskih poslova te zemlje, dobio je Nobelovu nagradu za medicinu za razvoj lobotomije, postupka u kojem se živci u frontalnom režnju mozga presijecaju radi liječenja mentalnih bolesti. On ju je primio 1949. godine, ali je znanost vrlo brzo otkrila da je lobotomija neučinkovita i poprilično štetna po pacijenta.
Bizarne teorije laureata
Neki laureati izražavali su upitna, pa čak i bizarna mišljenja nakon što su osvojili Nobelovu nagradu. Primjerice, Linus Pauling, dobitnik Nobela za kemiju i za mir, zagovarao je iracionalnu tezu o dobrobitima visokih doza vitamina C protiv gotovo svih bolesti, Kary Mullis, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, širio je teorije zavjere o AIDS-u i otvoreno vjerovao u NLO-e, a dobitnik Nobela za fiziku William Shockley je pak privlačio pozornost rasističkim uvjerenjima.
Prisiljeni odbiti nagradu
Nekoliko laureata, kako se nazivaju dobitnici Nobelove nagrade, bilo je prisiljeno odbiti ih zbog pritisaka vlada svojih država. Među njima je 1958. godine bio ruski književnik Boris Pasternak, kojem je sovjetska vlada poručila da će mu zabraniti povratak u domovinu ako pristane primiti nagradu za književnost u Stockholmu. Pasternak je u nekoliko pisama izrazio nadu da će ga Nobelov odbor zaobići u korist talijanskog kolege Alberta Moravije, ističući da ga muči tjeskoba pri pomisli da bi dobivanjem nagrade ugrozio svoje najbliže. Inače, tijekom Drugog svjetskog rata odbila su je trojica njemačkih znanstvenika kojima je prijetila nacistička odmazda. Ipak, Richardu Kuhnu, Adolfu Butenandtu i Gerhardu Domagku uručena je nakon rata.
Dobiti Nobela sa 17 godina
Najmlađa osoba koja je dobila Nobelovu nagradu je Malala Yousafzai, pakistanska aktivistica za obrazovanje žena i producentica koja je 2014. ovjenčana slavom sa samo 17 godina. Najstarija osoba koja je primila prestižnu nagradu je pak John B. Goodenough iz Sjedinjenih Država, a 2019. osvojio je Nobela u području kemije u dobi od 97 godina.
Teško zanemarena postignuća
Iako je Mahatma Gandhi, ikona nenasilja u 20. stoljeću, bio pet puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir, priznanje mu nije dodijeljeno. Norveški Nobelov odbor, odgovoran za područje borbe za mir, odlučio je 1948. godine, kada je Gandhi ubijen, ne dodijeliti nagradu uz obrazloženje da 'nema prikladnog živućeg kandidata'.
Nobel mu izmakao 155 puta
Prema pravilima, kandidati mogu više puta biti nominirani iste godine. Francuski veterinar i biolog Gaston Ramon tako je ukupno 155 puta nominiran za područje medicine u razdoblju od 1930. do 1953. godine, no umro je 1963. bez dodijeljene nagrade.
Kraljevski banket nakon dodjele
Nakon dodjele nagrada u Švedskoj, u Plavoj dvorani gradske vijećnice u Stockholmu održava se banket kojem prisustvuju švedska kraljevska obitelj i oko 1300 gostiju. Banket nakon dodjele Nobelove nagrade za mir održava se pak u Norveškoj, u Grand Hotelu Oslo, uz norveškog kralja i kraljicu od 2006. godine te oko 250 gostiju.