Venecuelska oporbena čelnica Maria Corina Machado, koja je godinama simbol otpora autoritarizmu u zemlji, osvojila je ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir – pobijedivši, među ostalima, predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. No za razliku od većine dobitnika, Machado je trenutno prisiljena skrivati se od režima Nicolasa Madura.

Machado je zabranjeno kandidiranje na izborima, oduzet joj je politički mandat, a njezini suradnici su ili uhićeni ili u egzilu. Ipak, njezina popularnost samo raste – masovni skupovi i snažna osobna karizma pretvorili su je u političku zvijezdu Latinske Amerike.

'U protekloj godini gospođica Machado prisiljena je živjeti skrivajući se. Unatoč ozbiljnim prijetnjama po život, ostala je u zemlji, što je nadahnulo milijune. Kada autokrati zgrabe vlast, ključno je prepoznati hrabre branitelje slobode koji ustaju i opiru se', poručio je Jorgen Watne Frydnes, predsjednik Norveškog odbora za dodjelu Nobelove nagrade.

'O moj Bože, nemam riječi', rekla je u nevjerici Machado kad ju je ravnatelj Norveškog Nobelova instituta Kristian Harpviken usred noći nazvao da joj, jedva suzdržavajući suze, obznani da je dobila Nobela.

Humanitarni rad i ulazak u politiku

Rođena 7. listopada 1967. u Caracasu, Machado potječe iz imućne obitelji: otac joj je bio ugledni poduzetnik u industriji čelika, zbog čega od početka karijere nosi stigmu 'elitistice', kojom ju je vladajuća socijalistička stranka često pokušavala diskreditirati, piše Independent.

Po zanimanju je industrijska inženjerka s magisterijem iz financija. No umjesto karijere u biznisu, 1992. godine pokrenula je zakladu Atenea, posvećenu pomaganju siročadi s ulica Caracasa.

Taj potez postavit će temelje njezinu imidžu kao političarke koja, unatoč privilegiranom podrijetlu, izlazi na ulicu i razgovara s ljudima.

Rekordan izborni rezultat – pa izgon iz parlamenta

U politiku je ušla 2002. godine osnivanjem organizacije Sumate, usmjerene na nadzor izbornog procesa. Bila je to poruka režimu: netko će motriti brojenje glasova.

Na parlamentarnim izborima 2010. godine osvojila je rekordan broj glasova, no karijera joj naglo prekinuta 2014., kada su je vlasti izbacile iz Nacionalne skupštine zbog 'izdaje domovine' – samo zato što je govorila u Vijeću sigurnosti UN-a o represiji režima. Taj trenutak pretvorio ju je u ikonu oporbe.

Postala je tada čelnica liberalne stranke Vente Venezuela, a 2017. godine pokrenula je savez oporbenih snaga Soy Venezuela.

Na predizborima oporbe 2023. godine odnijela je uvjerljivu pobjedu, no režim joj je zabranio kandidaturu, pa umjesto nje na izbore izlazi Edmundo Gonzalez, politički anonimac kojeg vlasti ubrzo proglašavaju kriminalcem.

Režimska represija, lažni izbori i krvave posljedice

Godine 2024. Maduro organizira predsjedničke izbore koje promatrači nazivaju najmanje demokratskima u novijoj povijesti kontinenta jer su održani u atmosferi diskvalifikacija, uhićenja i nasilja. Machado, pobjednica oporbenih predizbora, nije smjela sudjelovati na njima, pa ju je zamijenio Gonzalez.

Nakon što je Nacionalno izborno vijeće, pod kontrolom režima, proglasilo Madura pobjednikom usprkos dokazima o izbornoj krađi, izbili su masovni neredi diljem zemlje. Više od 20 ljudi poginulo je tijekom sukoba s policijom i vojskom, a Venezuela je prekinula diplomatske odnose s nekoliko država, uključujući Argentinu.

Machado se nakratko pojavila u siječnju na prosvjedu prije Madurove inauguracije, no uhvaćena je i kratko pritvorena, nakon čega se ponovno povukla u ilegalu.

Nobel kao priznanje dugogodišnjoj borbi

Gonzalez, koji je dobio azil u Španjolskoj nakon što je u Venezueli izdana tjeralica za njim, proslavio je nagradu porukom:

'Vrlo zasluženo priznanje za dugu borbu jedne žene i čitavog naroda za našu slobodu i demokraciju.'

Machado je već ranije s Gonzalezom osvojila Nagradu Saharov Europske unije, a ona se dodjeljuje najvećim borcima za ljudska prava. Sada postaje 20. žena u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.

Zalaže se za liberalne ekonomske reforme, uključujući privatizaciju državnih kompanija, otvaranje tržišta i socijalne programe za najsiromašnije, što je čini neugodnom protivnicom režima koji počiva na klijentelizmu i korupciji.