URUŠAVANJE KAPITALIZMA

Žižek u Ljubljani ugostio Varufakisa, ovaj raspalio po Facebooku, Googleu, Amazonu i Volkswagenu: 'Središnje banke dijele besplatni novac korporacijama. To je tehnološki feudalizam!'

22.10.2021 u 11:50

Bionic
Reading

U ljubljanskoj galeriji Cukarna u sklopu festivala Indigo sinoć je održan razgovor slovenskog filozofa Slavoja Žižeka i Janisa Varufakisa, grčkog ekonomista i bivšeg ministra financija te zemlje. Varufakis je svom sugovorniku otkrio neke manje poznate detalje iz pozadine grčke dužničke krize te progovorio o propasti kapitalizma i procesu koji je nazvao 'tehnološki feudalizam'

Kako detaljno izvještava portal slovenske javne televizije RTVSlo, Žižek i Varufakis razgovarali su preko dva sata i otvorili niz tema. Najveći dio razgovora prošao je u prisjećanju na jedan od najvažnijih ekonomskih događaja u Europi ovog tisućljeća - pregovorima oko grčke dužničke krize, čiji je Varufakis bio neposredni sudionik u svojstvu ministra financija u vladi Aleksisa Ciprasa.

Podsjetimo, grčka vlada je do 2015., kad je kriza okončana intervencijom ministara financija vodećih zemalja EU-a i MMF-a, nagomilala dug od preko 300 milijardi eura. Varufakis je smijenjen nakon sedam mjeseci ministarskog staža, a Grčka je pristala na novi kredit uz mjere štednje.

Žižek je pitao Varufakisa jesu li tada imali plan B, kojim bi, kako je rekao, 'zgrabili EU za jaja'. Varufakis je ustvrdio da je plan postojao te još uvijek vjeruje da je bio ostvariv.

'A znaš zašto? Zato što su mi pukotine pokazali moji neprijatelji, kao što su Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke', rekao je ekonomist, danas predsjednik političke stranke DiEM25.

  • +15
Mario Draghi danas je talijanski premijer Izvor: EPA / Autor: Alessandro Di Meo / POOL

Varufakis je ustvrdio da je planirao izvući Grčku iz duga upravo Draghijevom taktikom, koju je primijenio kad je središnja banka Italije s njime na čelu vratila dug od tri milijarde eura otpisavši ga u obliku obveznica. 'Prvo što mi je Draghi rekao kad smo se sreli u Frankfurtu - ne spominji to više nikad. Odgovorio sam mu da neću ako mi ne zatvori banke i natjera nas na štednju. Dva mjeseca kasnije saznao sam da je Draghi obavijestio grčkog premijera da ne sluša Varufakisa jer u suprotnom novi kredit neće biti odobren', rekao je.

Bivši grčki ministar financija priznao je i da je postojao plan povratka na staru grčku valutu - drahmu. 'Istina je da bismo izgubili 20 posto BDP-a, no brzo bismo to vratili, u roku do 20 mjeseci. Danas su grčki prihodi i dalje manji nego 2015., a dug je puno veći. Mi smo mrtva kolonija. Ne žalim ni za čime, možda samo zato što sam bio preblag prema trojci', rekao je Varufakis.

Rekao je i da je u pozadini spašavanja Grčke tinjao sukob između Angele Merkel i njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea, a koji je, kako je ustvrdio, predložio izlazak Grčke iz EU-a. 'Njihov sukob bio je ogroman. Jači od spora između Grčke i trojke. Trebali biste čuti što mi je (Schäuble) sve privatno govorio o njoj', kaže Varufakis i zaključuje da bi mu bilo draže da je Schäuble bio njemački kancelar. 'Da je on bio kancelar, dogovorili bismo se. Izašli bismo iz eurozone. Ne bismo završili u začaranom krugu zaduženja', rekao je.

Govoreći o sadašnjem stanju kapitalizma, Varufakis je ustvrdio da se kapitalizam urušio te evoluirao u 'tehnološki feudalizam', kako Varufakis naziva proces u kojem tehnološki divovi preuzimaju kontrolu nad globalnim financijskim tokovima. 'U trenutku u kojem dođete na Facebook, više niste u kapitalizmu. Ako želite reklamirati svoju tvrtku, plaćate Zuckerbergu, a ljudi vide vaš oglas. Samo jedna osoba kontrolira cijeli prostor. To je kao da izađete na ulicu u Ljubljani i sve su zgrade u vlasništvu jedne osobe, svu robu u trgovinama koju vidim kontrolira jedna osoba i odlučuje o razini cijena, o tome tko može trgovati, kupovati. Ako ta osoba ne želi da vidite nešto, nećete to vidjeti u digitalnom prostoru. Tako postajete rob', kaže Varufakis te tvrdi da su Facebook i Google 'iza kulisa počeli privatizirati javno zdravstvo u Velikoj Britaniji'.

Varufakis je ilustrirao i začarani krug kretanja novca primjerom toga da središnje banke nude tiskani novac komercijalnim bankama, bez naknade, a one ga preusmjeravaju korporacijama. 'Fed ili Europska središnja banka nazovu nekoga u Deutsche Banku i kažu: 'Imam nekoliko bilijuna eura, dat ću vam ih uz kamatu od -0,3.' Znate li što to znači? Plaćam ti da ih uzmeš! Tko bi pri zdravoj pameti odbio to? Deutsche Bank ih uzme. I gleda sve te ljude koji žive u neimaštini, bez posla, i kaže sebi: 'Naravno, neću im dati, jer oni meni neće to moći vratiti!' Pa nazove Volkswagen, Google, Apple i pita ih: 'Hoćete besplatno nešto novca, mi imamo nekoliko milijardi? Deutsche Bank već je zaradio, središnja banka mu je platila da ih uzme. Lako je tako.'

Primjer Volkswagena dodatno je elaborirao, ustvrdivši da ta tvrtka kupuje vlastite dionice. 'Uzmu taj novac iz Deutsche Banka i odu na Frankfurtsku burzu. I znaš što rade? Kupuju dionice Volkswagena. Volkswagen kupuje dionice Volkswagena. Cijene dionica skaču. Plaće direktora vezane su uz dionice, pa oni osobno zarađuju. Odu u Berlin i kupe lijep stan. Cijene nekretnina rastu. Ako imaš stan u Berlinu, opet zarađuješ novac', slikovito se izrazio bivši grčki ministar.

Kao rješenje za nesklad između bogatstva i siromaštva, koji je pandemija dodatno potencirala, ponudio je jedan od stupova agende svoje stranke - transnacionalni pokret koji bi izazvao korporacije, jer bi odluke donosila anonimna udruga dioničara. 'Dionice bi vlasnicima donijele određena prava, ali se ne bi mogle prodati ili prenijeti. No za to je važno promijeniti zakon o vlasničkim pravima i tvrtkama. Pobrinite se za to da dionice ne budu na prodaju: jedan čovjek, jedna dionica, jedan glas', zaključio je Varufakis, ispraćen burnim pljeskom.