Čak polovica pacijenata ne razumije liječnika ili ga pogrešno shvaća, bilo da je riječ o pisanoj ili govornoj komunikaciji između liječnika i pacijenta. Pritom se pokazalo da dobra komunikacija na relaciji pacijent – liječnik smanjuje broj hospitalizacija i povećava preventivno zanimanje za vlastito zdravlje, piše Novi list
Ovo je samo jedan od zaključaka istraživanja stručnjaka koji su u sklopu 21. Motovunske škole zdravlja otvorili tečaj Mediji zdravlje kojeg organizira Škola narodnog zdravlja 'Andrija Štampar', Hrvatska mreža zdravih gradova, Hrvatsko novinarsko društvo i udruga Difrakcija, a čiji je prvi dan bio posvećen zdravstvenoj komunikaciji - pismenosti stanovništva, razumljivosti jezika medija i zdravstvenih institucija.
Prema istraživanju lingvistice Sanje Brangan s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koje je obuhvaćalo pacijente s operacijom žučnog mjehura, pokazalo se da je profil zdravstveno najpismenijeg pacijenta žena u dobi od 60 do 75 godina, radničke profesije i s prebivališem u gradu koja je pritom prošla operaciju i aktivno traži informacije o zdravstvenom statusu, piše Novi list.
Žarko Bajić iz Biometrike istaknuo je da je problem zdravstvene pismenosti dvosmjeran, a njegovo istraživanje koje je obuhvatilo sve četiri hrvatske regije, veličinom različita mjesta i ambulante pokazalo je 10 posto ljudi koje dolaze uordinacije liječnika obiteljske medicine nedovoljno pismeno dok 26 posto je problematične pismonosti. U 56 posto slučajeva zdravstvena pismenost je bila dovoljna, a u 8 odlična.
Nedovoljna zdravstvena pismenost povezana je s višom dobi i nižim obrazovanjem, rekao je Bajić, a njegovo je istraživanje pokazalo da se po zdravstvenoj pismenosti Hrvatska nalazi u prosjeku zemalja Europske unije.
Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE
