Unatoč nemirima koji su se jučer dogodili u Vukovaru, još se ne može steći dojam kako je riječ o masovnim prosvjedima, iza kojih stoje svi stanovnici Vukovara, kazao je Hini Milaković. Ujedno ocjenjuje kako se zbog jučerašnjih i današnjih prosvjeda u Vukovaru građani srpske nacionlnosti u tome gradu osjećaju nelagodno te 'sasvim sigurno ne mogu biti ravnodušni na ono što se oko njih događa'.

'Koliko ja znam Vukovar ima 27.000 stanovnika, a ne 250 ili 300, koliko je bilo prosvjednika. Znači, ne stoje svi stanovnici iza prosvjednika i onoga što se traži prosvjedima', ocjenjuje Milaković.

Prosvjedi i nemiri do kojih je jučer došlo u Vukovaru zbog postavljanja tabli s dvojezičnim natpisima na javne ustanove, stvar su isključivo države i funkcioniranja institucija od kojih se očekuje razrješenje sadašnjeg stanja kako bi se osiguralo fukcioniranje prava i zakona, kazao je Milaković.

Ističe kako provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, čiju provedbu vukovarski SDSS i dalje zagovara, nije više stvar poštivanja manjinskih prava, SDSS-a ili srpske manjine u Hrvatskoj već postupanja pravne države.

Savjet za nacionalne manjine: Osuđujemo nasilno uništavanje dvojezičnih ploča!

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske u priopćenju koje potpisuje predsjednik Aleksandar Tolnauer najoštrije je osudio nasilno uništavanje postavljenih dvojezičnih i dvopismenih ploča u Gradu Vukovaru.

'Ne ignorirajući nedavnu povijest Vukovara obilježenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje dvojezičnosti, pozivamo sve u hrvatskom društvu da zadrže mir i staloženost u vremenu bremenitom brojnim poteškoćama. Svaki akt nasilja od građana danas slobodne, neovisne i demokratski ustrojene Republike Hrvatske dovodi u pitanje smisao žrtava onih koji su živote dali u borbi protiv vojne agresije na Republiku Hrvatsku i akata nasilja prema njezinim građanima', smatraju u Savjetu.

Postavljanje ploča, kažu u Savjetu, samo je materijalna manifestacija vriejdnosti koje je RH prigrlila i afirmirala kroz uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije, napredak ostvaren na području ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina te odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

'Niti jedan jezik i pismo ne smiju biti uzrok produljenja akata nasilja koji dovode u pitanje miran suživot i budućnost međuljudskih odnosa na bilo kojem području Republike Hrvatske, kao i cjelokupnu politiku Vlade Republike Hrvatske u izgradnji sustava zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina. Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske zalaže se za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Zakoni na koje možemo biti ponosni i po kojima nas je Europska unija prepoznala kao budućeg značajnog čimbenika u promicanju mira, tolerancije i dijaloga ne smiju biti objekt politizacije i dnevnopolitičkih prepucavanja', zaključuje se u priopćenju Savjeta za nacionalne manjine.