SAVEZNICI OGORČENI

Zašto usred krize blokiramo strana ulaganja?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 16.03.2010 08:18
  • Objavljeno 16.03.2010 u 07:05
investicije45

investicije45

Izvor: tportal.hr / Autor: Fotomontaža: Mihaela Maras

Hrvatska je iznimno zatvorena država za ulaganja i strani investitori nailaze na brojne probleme pri investiranju u našu zemlju, poput spore i neučinkovite administracije, otpora lokalne zajednice te namještanje javnih natječaja

Potvrđuju to i gospodarski predstavnici Austrije, Slovenije, Velike Britanije i SAD-a, četiriju zemalja iz kojih su stizala upozorenja o nespremnosti Hrvatske da se otvori za strani kapital, s kojima smo razgovarali ovih dana.

Manje-više svi dijele mišljenje francuskog veleposlanika Jeromea Pasquiera koji je kod hrvatskih vlasti oštro protestirao zbog neprihvaćanja investicija iz svoje zemlje.

CJ Burton/Corbis

CJ Burton/Corbis

Izvor: Corbis / Autor: CJ Burton/Corbis

Tradicionalno najjači trgovinski partner Hrvatske Austrija sa 6,3 milijarde eura investicija tijekom proteklih 17 godina, a ulaganja iz te zemlje čine gotovo 30 posto svih investicija u Hrvatsku. U prva tri kvartala 2009. austrijska ulaganja iznosila su oko pola milijarde eura i u odnosu na 2007. i 2008. su značajno smanjena. Iako kritike na račun loše investicijske klime u Hrvatskoj nisu od jučer, malo toga se poduzelo da se stanje izmijeni. Zbog toga je glasno zazvonilo zvono za uzbunu kada je iz Austrije prije dvije godine stiglo upozorenje od tadašnje ministrice vanjskih poslova Ursule Plassnik da austrijski ulagači u Hrvatskoj imaju problema s administracijom, korupcijom i sporim pravosuđem. Hrvatska politička elita nakon kritika se uskomešala, no nakon prvotnog šoka, malo toga se učinilo za poboljšanje uvjeta za strane investitore.

Tko je koliko uložio?

U prvih devet mjeseci prošle godine prevladavali su ulagači iz Nizozemske 839,1 milijun eura, Austrije 501,9 milijuna i Luksemburga 135,8 milijuna eura. Od ostalih većih ulagača tu je Slovenija sa 95,6 uloženih milijuna eura, Francuska 47,5 milijuna, Danska 33,8 milijuna, Velika Britanija 27,6 milijuna i SAD 23,6 milijuna eura. S druge strane, Švedska je više sredstava povukla iz Hrvatske nego što je investirala za 60 milijuna eura, kao i Mađarska za 26 milijuna i Njemačka za 0,2 milijuna eura. U 2008. najveći investitori su bili Austrijanci sa 1.048 milijuna eura, zatim Mađari sa 952 milijuna i Nizozemski Antili sa 851 milijunom. Pad stranih ulaganja u 2009. u usporedbi s godinom prije više je nego očit i velik.

'Kritika u vezi stanja, s kojim se austrijski investitori susreću pa samim tim i problemi još uvijek postoje i nije se promijenila', kaže Roman Rauch,direktor austrijskog Ureda za vanjsku trgovinu u Republici Hrvatskoj.

On konstantno tijekom svoga mandata upozorava na raširenu korupciju i administrativne probleme kao zapreke s kojima se austrijski investitori susreću u Hrvatskoj. Kaže da će zbog sve raširenijeg pesimizma investicijskom klimom austrijski investitori prestati slati svjež novac u Hrvatsku ako se stanje ne promijeni. Austrijski investitori koji su uložili velik novac primjerice u turizam, objašnjava, suočavaju se sa sudskim postupcima te su izloženi pravnoj nesigurnosti. Posebna priča su javni natječaji na kojima se, prema mišljenjima stranaca koji posluju u Hrvatskoj, protežiraju određene tvrtke ili se zbog raznih pritiska rezultati poništavaju.

Ekonomska savjetnica u slovenskom veleposlanstvu
Ljiljana Figar-Kužnar podsjetila je upravo na takve probleme koje su u svom poslovanju u Hrvatskoj imale slovenske tvrtke. Posebno je istaknula slučajeve Sunčanog Hvara koji su htjele kupiti Terme Čatež, kao i prijevozničke tvrtke Viator&Vektor koja je dogovorila suradnju s TLM-om Šibenik. 'U oba slučaja ugovori su već bili spremljeni kad je lokalna zajednica učinila pritisak na Zagreb da se ponište', požalila se Figar-Kužnar. U slovenskom veleposlanstvu smatraju da bi se hrvatske institucije trebala potruditi educirati lokalne sredine o prednostima koje će im donijeti strane investicije u njihovo gospodarstvo.

Loša ulagačka klima tjera ulagače, tako nam je u rujnu prošle godine izvršni direktor Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Damir Vucić otkrio da godinu dana nisu imali upite ni jednog ozbiljnog investitora iz te zemlje.

Danas, pola godine kasnije, Vucić kaže da nikad nije bilo potpunog zastoja interesa američkih investitora u Hrvatskoj, ali zbog ekonomske krize u SAD-u i u svijetu taj interes značajno je opao u Hrvatskoj, isto kao i u regiji, Europi te u cijelom svijetu. 'Laganim oporavkom američkog gospodarstva primjećujemo povećan interes američkih investitora za Hrvatsku, prvenstveno kao lokaciju za investiranje i pokrivanje regije, to jest centralne i južne Europe', pojašnjava Vucić. On očekuje da će ovaj pozitivan trend svoje realizacije vidjeti na jesen pojavom novih svjetski poznatih američkih brendova na hrvatskom tržištu.

Sunčani Hvar i Viator&Vektor

Ekonomska savjetnica u slovenskom veleposlanstvu Ljiljana Figar-Kužnar podsjetila je upravo na takve probleme koje su u svom poslovanjem u Hrvatskoj imale slovenske tvrtke. Posebno je istaknula slučajeve Sunčanog Hvara koje su htjele kupiti Terme Čatež, kao i prijevozničke tvrtke Viator&Vektor koja je dogovorila suradnju s TLM-om Šibenik. 'U oba slučaja ugovori su već bili spremljeni kad je lokalna zajednica učinila pritisak na Zagreb da se isti ponište', požalila se Figar-Kužnar.

'Što se tiče poteškoća u realizaciji investicija i brojne administracije, komora je to često javno isticala i smatramo da država i lokalna samouprava može mnogo učiniti da potakne investicije stranih i hrvatskih investitora, budući da jedino tako možemo razvijati gospodarstvo i na taj način podići životni standard svakog hrvatskog građanina. Isto tako, razumijemo da administracija nije nužno samo barijera stranim ulagačima, nego i vrlo često hrvatskim poduzetnicima pa se zalažemo da se administracija pojednostavi i postane efikasna za sve ulagače. Iz našeg iskustva ovo može biti problem u manjim sredinama, ali isto tako ima

CJ Burton/Corbis

CJ Burton/Corbis

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Dragan Matić/Cropic

mnogo primjera u Hrvatskoj gdje je situacija suprotna, jer lokalna samouprava prepoznaje važnost ulaganja i tako postaje partner i pomaže ga realizirati', obrazložio je direktor Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.Poput američkih, i britanske tvrtke su globalni igrači koji diktiraju pravile igre u svjetskim razmjerima, ali Hrvatsku uglavnom u širokom luku zaobilaze.

Što se tiče iskustva britanskih kompanija u Republici Hrvatskoj, Bernard Vrban iz britanskog veleposlanstva rekao nam je da je teško reći opće mišljenje britanskih kompanija, ali, prema raspoloživim informacijama, neke tvrtke spomenule su da su imale poteškoća s birokracijom i javnom upravom.

Na kraju se da zaključiti da je u Hrvatskoj nužna temeljita reforma sustava javne uprave i odnosa prema stranim ulaganjima da bi se ulaganja promatrala kao investiranje u bolji život lokalne zajednice općenito, a ne kao potencijalnog otimača bogatstva domicilne zajednice. Bili smo svjedoci brojnih propalih pokušaja investiranja zbog raznih podmetanje različitih interesnih skupina te se uvijek na kraju završavalo tako da je država morala sanirati štetu. Državu se treba prestati gledati kao kravu muzaru, jer nas je ekonomska kriza koja nas upravo potresa naučila da ni državna kesa nije rupa bez dna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi