Profesorica engleskog jezika Mariza Labinjan, s diplomom Tršćanskog sveučilišta i dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u struci, ipak nije mogla postati ravnateljicom škole u kojoj radi. Dva puta se javljala na raspisani natječaj i oba puta ju je školski odbor potvrdio, no nisu i vladajuće gradske strukture. Naime, osnivači škole su Županija, Grad i Zajednica Talijana, a predstavnici tih institucija imali su u vidu svog kandidata koji je iz redova talijanske manjine
Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, međutim, propisuje da za ravnatelja školske ustanove može biti izabrana osoba iz reda nacionalne manjine, odnosno koja nije iz reda nacionalne manjine ako u potpunosti vlada jezikom i pismom nacionalne manjine.
Smatrajući da je po nacionalnoj osnovi diskriminirana, gospođa Labinjan žalila se resornom ministarstvu. No Ministarstvo je gledalo samo proceduru i utvrdilo – da je sve po zakonu. Natječaj nije poništen, ali je poništen, odnosno raspušten, školski odbor i umjesto njega imenovano tročlano povjerenstvo koje je za v.d. ravnatelja Talijanske osnovne škole u Novigradu imenovalo podobnijeg kandidata.
Na članove školskog odbora navodno nije izvršen pritisak iako su 'odgovorni i marljivi ljudi odjednom počeli zaboravljati doći na sjednice Odbora', kako veli suprug gospođe Labinjan. No moguće da je kolegama cijela situacija postala toliko nelagodna da su radije sami izabrali 'liniju manjeg otpora' jer, kako je jednom mediju izjavila predsjednica novigradske Zajednice Talijana Paola Legovich Hrobat, 'predstavnici u školskom odboru moraju zastupati stavove osnivača'.
Suprug: Ako svi šutimo, onda smo jadni!
Naposljetku je školski odbor, u kojem su prema zakonu pripadnici nacionalne manjine zastupljeni natpolovičnom većinom, raspušten zbog neodržavanja sjednica.
'Ako svi šutimo, onda smo jadni. Branitelj sam i uvijek ću štititi ljudsko dostojanstvo. Naša građanska dužnost je bila dati u javnost kako se to radi', smatra suprug Patrizio Labinjan. No nakon što je svoj primjer iznijela u medijima, gospođi Labinjan ipak ostaje gorak okus da je, kako veli novigradski gradonačelnik Anteo Milos, 'situaciju krivo shvatila' i od toga napravila 'slučaj'.
Gradonačelnik Anteo Milos, međutim, nije kazao postoji li jasan i opravdan razlog zbog kojeg su predstavnici Grada, Županije i Zajednice Talijana stavili 'veto', odnosno zbog čega Mariza Labinjan ne može obavljati dužnost ravnateljice.
'Nije problem što je Hrvatica, nego što nije Talijanka'
Naime, i neupućenima u proceduru (ne)izbora Labinjan čini se neuvjerljivo da jedino u njenom slučaju 20 godina radnog staža nije prednost, već otegotna okolnost, budući da, prema izjavi Glauca Bevilacque u medijima, L. S. iz Poreča nije imenovan na ravnateljsku dužnost zato što je Talijan, već zato što nije zaposlenik škole pa nije opterećen radom ove ustanove.
'Problem nije bio u tome što je gospođa Labinjan Hrvatica, već što nije Talijanka. Nedavno smo imali slučaj s natječajem za radna mjesta u umaškoj Osnovnoj školi Galileo Galilei gdje se čak i za spremačicu tražila talijanska pripadnost, a prije dvije, tri godine jedan je dječji vrtić u Rovinju tražio 'poznavanje materinjeg talijanskog jezika'. Istra je multikulturalna i tolerantna sredina, ali pojedinci nam kvare 'red i mir'', kaže predsjednik umaškog HDZ-a dr. Jurica Šiljeg.
Navodi i primjer iz 2008. koji se dogodio u Bujama. Tada je ravnatelj talijanske srednje škole Leonardo da Vinci, Claudio Stocovaz, navodno zbog sigurnosnih razloga zidom pregradio hodnik koji povezuje talijansku školu s hrvatskom školom Vladimir Gortan i gospodarskom školom. Učenici su ubrzo 'zid srama', kako su ga odmah prozvali, sami i srušili.
'Mislim da je riječ o pojedinačnim pokušajima u stilu 'ako prođe - prođe', a ako se podigne medijska prašina, uvijek ispadne da se netko zabunio', smatra Šiljeg.
Debeljuh: Logično je da biramo Talijana
Čini se da problem nastaje s različitim tumačenjima zakona koji su sasvim jasno napisani. Kako je prenio Glas Istre 'zamjenica župana Benussi rekla je, između ostalog, da je logično da u slučaju kad dva kandidata za mjesto ravnatelja imaju identične uvjete, prednost ima pripadnik talijanske nacionalne zajednice', dok je Maurizio Tremul ispred Talijanske unije izjavio istom mediju: '...dali smo doprinos prilikom donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, prema kojemu bi predavači, ako je to moguće, trebali biti iz redova te manjine, uzimajući u obzir stručnost i iskustvo.'
'Stvarno je smiješno brojati krvna zrnca, jer se logično nameće da ravnatelj škole na talijanskom jeziku treba biti Talijan, pa bilo to i nenavedeno kao uvjet', izjavila je Lucija Debeljuh, SDP-ova vijećnica u županijskoj Skupštini, za Ipress.
Istaknuti politolog dr. sc. Anđelko Milardović u izjavi za tportal smatra da bi se ovim slučajem trebali baviti pravnici, a ne političari. Čudi ga zašto su predstavnici Zajednice Talijana, Grada Novigrada i Županije razgovarali s gospođom Labinjan.
'To je pravni diskurs, a ne politički. Principijelno smatram da ni jedno političko tijelo, kad je riječ o pravnim stvarima, ne smije iznositi svoj stav', kaže Milardović. Na opasku da se u vezi s ovim slučajem mirna, tolerantna Istra uzburkala, pa se traže i smjene 'odgovornih' političara, nekih zbog izjava, a nekih pak jer nisu reagirali, Milardović veli: 'To je afektivno, emocionalno djelovanje, no treba postupiti racionalno, a to je pravno propitkivanje.'
Hrabrost Marize Labinjan i pritisak medija
Zakon na koji se pozivaju Benussi i Tremul, kao i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, ne sadrži izraze 'logično', 'prednost', 'ako je moguće', već traži da nastavnici u potpunosti vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine, pri čemu ne favorizira pripadnike nacionalne manjine. Slučajno ili namjerno, ipak se događaju proizvoljna tumačenja istaknutijih članova društva, pa čak i političara, kojima se na neki način pokušavaju 'opravdati' odluke.
No i u pogledu tumačenja postoje jasne odredbe, pa članak 8. Zakona o pravima nacionalnih manjina navodi: 'Odredbe ovoga Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina moraju se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.'
No poštuju li se te odredbe – ako ravnatelj Talijanske osnovne škole Galileo Galilei, nakon skandaloznog natječaja, medijima izjavljuje da se talijanska nacionalnost kao uvjet tražila za nastavnička zvanja, a do zabune je došlo jedino u natječaju za spremačicu i vozača, uvjeren da postupa ispravno 'jer je ravnatelj već 20 godina i uvijek se tako radilo'. Ravnatelj je i dalje, a skandalozni natječaj je školski odbor poništio, no tek nakon što su se mediji zainteresirali i za slučaj Labinjan.
