Takav ishod, naime, ne mora značiti poboljšanje transatlantskih odnosa. Naprotiv, mogao bi dodatno zaoštriti sukobe s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Trump bi se, suočen s neprijateljski raspoloženim Kongresom i ograničenjima na unutarnjopolitičkom planu, mogao još snažnije okrenuti vanjskoj politici i trgovini, piše zamjenik urednika i vanjskopolitički kolumnist Politica Jamie Dettmer u komentaru.

Upravo su to područja u kojima Kongres ima razmjerno malo mogućnosti ograničiti predsjednikovo djelovanje.

'Bila bi pogreška kada bi Europljani pretpostavili da će odnosi preko Atlantika postati topliji', upozorio je Wolfgang Ischinger, iskusni njemački diplomat i bivši predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije. Njegova je procjena, kaže, upravo suprotna.

Prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja na razini Europske unije, 58 posto ispitanika priželjkuje pobjedu demokrata, dok se za republikance Donalda Trumpa izjasnilo njih 18 posto. Ipak, Ischinger upozorava europske političare da ne likuju zbog mogućeg poraza američkog predsjednika.

'U Europi će biti glasova, i to nekih važnih, koji će htjeti slaviti i čestitati demokratima, ali mislim da bi to bilo otrovno', rekao je za Politico. Europskim prijateljima savjetuje suzdržanost kako Bijeloj kući ne bi dali dodatni povod za bijes na Europu – ili barem ne veći od onoga koji već postoji.

Trump bi se mogao okrenuti vanjskoj politici

Nisu svi uvjereni da bi europska suzdržanost išta promijenila. Nathalie Tocci, bivša savjetnica dvojice visokih predstavnika EU-a za vanjsku politiku, smatra da Trumpu zapravo ne treba poseban razlog da se obruši na Europu.

Pritom je teško očekivati da će europski zagovornici demokracije ostati ravnodušni ako Trumpovi republikanci dožive izborni poraz. Tocci podsjeća na povezanost pokreta MAGA s populističkim i krajnje desnim političarima u Europi. Slabljenje Trumpove pozicije moglo bi ohrabriti europske liberale i centrističke stranke, koje su nedavne izborne udarce mađarskom premijeru Viktoru Orbánu i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću protumačile kao znak da je populistički val dosegnuo vrhunac ili barem zastao.

No takav bi zaključak mogao biti preuranjen. Snaga francuske krajnje desnice Marine Le Pen i nedavni uspjesi njemačke Alternative za Njemačku pokazuju da populistička politika i dalje ima znatnu potporu.

A koliko bi pobjeda demokrata konkretno pomogla Europskoj uniji? 'Ne mnogo', procjenjuje Ischinger. Preuzimanje Kongresa demokratima imalo bi malen praktičan učinak na Europu, a moglo bi čak i pogoršati situaciju.

Ako Trump bude zaokupljen kongresnim istragama, postupcima opoziva i sukobima na domaćem terenu, mogao bi se usredotočiti na područja u kojima Kongres ima slabiji utjecaj – vanjsku i trgovinsku politiku.

'Moramo se pripremiti ne za skladnije transatlantske odnose, nego za više sukoba i još veće Trumpove zahtjeve prema Europi', upozorio je Ischinger.

Sličnu procjenu iznio je Kurt Volker, koji je bio posljednji američki veleposlanik pri NATO-u u mandatu Georgea W. Busha. Ne očekuje bitnije promjene u ponašanju Trumpove administracije, bez obzira na izborni rezultat.

Kongres može odobriti novac, ali Trump ga ne mora potrošiti

Volker predviđa da će demokrati pokrenuti niz istraga, koje bi mogle obuhvatiti Trumpa, članove njegove obitelji, njihove poslovne interese, posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, Jareda Kushnera, Elona Muska, ministra obrane Petea Hegsetha i direktora FBI-ja Kasha Patela.

'Trump će se boriti protiv svega toga do kraja i bit će to veliki cirkus', rekao je Volker. Demokrati će, dodao je, biti znatno skloniji Ukrajini i NATO-u, ali neće moći narediti Trumpu što da učini.

'Mogu odobriti novac, ali Trump se samo okrene i kaže: "Pa ne moram ga potrošiti"', objasnio je bivši veleposlanik.

Volker očekuje da će Trump sve češće posezati za tzv. džepnim poništavanjem proračunskih izdvajanja, osporavanom pravnom teorijom koja administraciji omogućuje povlačenje sredstava koja je Kongres već odobrio. Takav je obrazac, kaže, već bio vidljiv u nizu slučajeva, a osobito u vezi s carinama. Trump bi mogao odugovlačiti i prepuštati sporove sudovima, umjesto da se odmah suoči s političkim protivnicima.

Nije siguran ni kako će se američki predsjednik postaviti prema Iranu – hoće li ponovno pokrenuti vojne operacije ili prepustiti Europi i Aziji da rješavaju krizu. Kad je riječ o NATO-u i smanjivanju američke vojne prisutnosti u Europi, Volker smatra da će Trump ipak biti oprezniji zbog mogućih negativnih reakcija birača u SAD-u.

Europa mora prihvatiti da se Amerika promijenila

Koliko je Trump nepredvidljiv, upozorava i Bronwen Maddox, direktorica britanskog instituta Chatham House. Moguće je, nagađa, da će nakon početnog bijesa zbog izbornog rezultata ipak uzmaknuti i usredotočiti se na planirane projekte, među kojima je i izgradnja plesne dvorane u Bijeloj kući. No ni sama u takav rasplet ne vjeruje pretjerano.

Maddox smatra da Europa nema razloga za slavlje, neovisno o rezultatu izbora i Trumpovoj reakciji. Umjesto toga, europski čelnici trebali bi razmisliti o tome koliko se SAD promijenio.

'Američki birači dvaput su izabrali Trumpa, a čak i ako se sada okrenu protiv njega, ti izbori pokazuju da su im prioriteti sada usmjereni prema unutra', rekla je.

Europa je, smatra Maddox, prekasno shvatila važnost pokreta MAGA te koliko bi dugo mogao opstati kao politička snaga. Nedovoljno se, dodaje, prepoznaje i koliko se promijenio američki politički krajolik, uključujući i samu Demokratsku stranku.

'Ne mislim da se Amerika više prepoznaje u Europi onako kako je to nekoć činila. Meni je ta poruka već neko vrijeme sasvim jasna', zaključila je.