MANIPULACIJE, FRUSTRACIJE...

Zašto prosvjetari idu u štrajk i zašto baš pred izbore?

nastavnici-štrajk

nastavnici-štrajk

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar poručio je ovih dana prosvjetarima i znanstvenicima koji su, nezadovoljni plaćama, najavili štrajk krajem rujna, da novca za neke dodatne ustupke jednostavno nema

Rekao je da se strpe da prođu izbori jer im ova vlada ne može obećati povišice budući da za njih u proračunu nedostaje oko 400 milijuna kuna.

'Ulaganje u obrazovanje temelj je razvoja društva. No u situaciji kada, kao što je poznato, više od 90 posto proračuna Ministarstva odlazi na plaće i razna socijalna davanja, povećanje plaća iz proračuna Ministarstva jednostavno nije moguće jer bi se na taj način urušio cijeli sustav. Za to treba tražiti prihvatljiva i održiva rješenja na razini državne politike - model kojim bi se unaprijedio materijalni položaj obrazovanja općenito, uzimajući u obzir gospodarske prilike', rekao je za tportal Mornar.

'O tome sam spreman razgovarati, no realnije je da se takva rješenja donose poslije izbora. Obrazovanje će biti prvo na redu', dodao je ministar.

Zašto je krenula uzbuna nastavnika?

Kao neposredan povod za nezadovoljstvo sindikati prosvjetara navode činjenicu da su zaposleni u zdravstvu dobili novi dodatak na plaće, a oni ne, iako je prošle godine, kada su se svi zaposleni u javnim službama odrekli dodataka od četiri, osam i 10 posto za staž, bila dogovorena obaveza Vlade da će se sve promjene dodataka u svim javnim službama primijeniti i na njih.

Mornar je više puta objašnjavao da su prosvjetari dobili povišice po jednom principu, a medicinari po drugom. Nastavnicima su one povećane još 2014. izmjenom Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova na sljedeći način: koeficijenti radnih mjesta učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika - savjetnika povećani su za osam posto, koeficijenti radnih mjesta učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika - mentora za šest posto, a koeficijenti svih ostalih učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika povećani su za 3,5%. Kao i svima ostalima također im je ostavljen koeficijent uvećanja kojim im svake godine plaće rastu za pola posto.

Medicinari nisu dobili povećanja koja su dobili nastavnici, ali su u kolovozu potpisali sporazum s Vladom kojim im je dodatak za odgovornost posla povećan sa 10 na 12%. Potaknuti povećanjem za medicinare, prosvjetari su za sebe zatražili povećanje od četiri posto.

Plaće manje od prosječnih, a imaju VSS

Ovo ministrovo tumačenje može se čini razumnim, međutim sindikati nisu zadovoljni njime. Zašto prosvjetari naizgled traže kruha preko pogače u državi koja jedva krpa kraj s krajem, pokušali smo doznati u udruzi Nastavnici.org.

Prije svega zanimalo nas je zašto ne prihvaćaju argument da je svaka od navedenih struka dobila povećanje, samo prema drugim načelima.

'Zato jer je prosječna plaća prosvjetara u Hrvatskoj 5.500 kuna, a liječnika 8.200 kuna. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku stoji da je prosječna plaća u državi 5.800 kuna. Osoba koja radi u osnovnoj školi s 22 godine staža ima plaću od 5.900 kuna', poručili su Nastavnici.org.

'Bilo kojim povećanjem plaće u školstvu neće doći ni blizu plaća liječnika. Cijela ova bujica brojki i postotaka nekome možda može poslužiti kao argument, ali je zapravo samo dimna zavjesa koja treba prikriti činjenicu da su nastavnici najslabije plaćeni visoko obrazovani stručnjaci u Hrvatskoj i da je njihova plaća ne samo ispod prosjeka VSS-a, nego i ukupno ispod prosjeka svih plaća u Hrvatskoj', dodali su.

Njihovo nezadovoljstvo, ističu, ne znači da misle kako medicinari nisu zaslužili povećanje zbog odgovornosti koju imaju za zdravlje i živote pacijenata.

'Izravna odgovornost liječnika - a posebno kirurga - ogromna je. Liječnici spašavaju živote, a život nema cijenu. Liječnici su svakako zaslužili plaću od 50.000 kuna mjesečno i, ako se za nju budu borili, mi ćemo ih u tome bezrezervno podržati. Druga je stvar to što postoje neke realne mogućnosti pa liječnici nikad neće tražiti nešto tako nerealno niti ucjenjivati društvo na takav način. Treća je stvar da je neposredna odgovornost liječnika koji u ruci drži skalpel zaista ogromna. Ali odgovornost učitelja koji je tog kirurga naučio stvari koje su mu i omogućile da postane kirurg i da ljudima spašava živote također je ogromna', tumače Nastavnici.org.

Tko želi da mu djecu uče nastavnici s plaćom od 3.000 kuna?

Jedna od primjedaba koje se mogu čuti po kuloarima kritičara sindikata jest ta da statistike pokazuju da je broj nastavnika u Hrvatskoj u odnosu na broj učenika povoljniji od prosjeka u EU-u. Osim toga na burzi ima mnogo nastavnika koji bi vjerojatno pristali raditi i za manje plaće budući da je radno vrijeme nastavnika u prosjeku kraće od 40 sati tjedno; prema nekim analizama ono se kreće oko 20 sati. S druge strane medicinari su deficitarni i još odlaze u inozemstvo.

'Sasvim je moguće da bi država mogla napraviti prilično velike uštede kada bi spustila plaće prosvjetara na tri do četiri tisuće kuna. Sigurno bi se našao netko tko bi mogao popuniti radna mjesta u školama i taj netko bi svakako bio sposoban ispuniti sve formalne uvjete. Tako bi, kad dođe inspekcija, sve bilo pravno valjano i vlast bi mogla reći da je problem riješen. Međutim, pitanje je koliko bi tako posložen sustav bio kvalitetan i koliko bi ljudi koji su taj posao dobili bili motivirani, koliko bi ga bili željni raditi i koliko bi bili pravi ljudi na pravom mjestu, a koliko samo talog koji se uspio skupiti zato jer je u zemlji kriza pa će se onaj tko ne može birati, zadovoljiti i time jer nigdje nije dobio bolju mogućnost. Ako se društvo slaže da djeca od sedam do 19 godina šest sati dnevno provode s osobom koja je plaćena 3.000 kuna, i ako je društvo zadovoljno time da takva osoba djecu uči jezik, matematiku, analitičko razmišljanje, neke životne vještine, pa i moralne principe, onda ono treba donijeti takvu odluku i stati iza nje, kao i njenih posljedica. Oni kvalitetni i motivirani u tom bi slučaju vjerojatno slali razglednice iz Irske i Njemačke i povremeno došli na odmor na Jadran što bi značilo da je riječ o rješenju kojim bi svi bili zadovoljni', ironični su su u udruzi.

Nastavnici smatraju da postoje mnogi na kojima bi trebalo štedjeti prije nego na njima.

'Prije svega, trebalo bi rezati Vladi i ministrima, ne samo plaće nego i troškove. Nakon njih bi drastično trebalo rezati birokraciju u MZOS-u u kojem bi mnogima trebalo drastično smanjiti plaće, a najmanje trećini dati otkaz. Zatim bi isto trebalo napraviti u nekoliko desetaka agencija koje se bave obrazovanjem. Isto bi se moglo napraviti i u drugim ministarstvima, agencijama, službama, uredima, odjelima, upravama, komisijama, odborima, pododborima i skupštinama. A ako sve skupa ne bi značajno utjecalo na ukupnu sumu plaće, ako bismo zbog svih tih rezova dobili samo dvije kune više mjesečno, to bi vjerojatno bile najslađe zarađene dvije kune ikad', poručuju iz udruge.

Plaće nisu jedini razlog nezadovoljstva

Nastavnici kažu da će odluka o pokretanju štrajka ovisiti o mnogim faktorima te da plaće nisu glavni uzrok njihove frustracije i revolta.

'To je možda glavni povod, ali glavni uzrok je sve veća besmislenost sustava, onemogućavanje da se radi svoj posao od strane inspekcija, pravilnika, nekih ravnatelja i stručnih službi te nesposobnosti nataložene u Ministarstvu u protekla dva desetljeća pri čemu je svaka vlast samo dodala novi sloj. Plaće su ovdje samo šlag na torti. Pošto zakonski ne možemo štrajkati zbog raznih besmislenih pravilnika - a htjeli bismo - niti zbog pretrpanosti papirologijom - a htjeli bismo - niti zbog katastrofalno loše organizacije nastave koja se nije promijenila 50 godina - a htjeli bismo - jedina zakonska mogućnost koja nam preostaje je štrajkati zbog plaće', istaknuli su nastavnici.

Manipulacije sindikalnih čelnika

No Nastavnici.org ističu da njihovo nezadovoljstvo vlastima ne podrazumijeva bezuvjetnu podršku i zadovoljstvo svima u sindikatima. Naime, ima čelnika sindikata koji se članovima služe u osobne svrhe.

'Prosvjetari su već godinama taoci manipulatora koji se ovim oblikom sindikalne borbe služe u svoje politikantske svrhe koje nemaju veze s dobrobiti članova sindikata. Zanimljivo je da se o ovom štrajku govori neposredno pred izbore, a prije nekoliko godina se potpisao kolektivni ugovor koji se ne može nazvati nikako drugačije nego štetnim. No to je odgovornost tihe i pasivne većine koja se toliko puta dosad dala preveslati žedna preko vode, pa će vjerojatno i ovaj put. Odgovornost za to je na svakom pojedincu i zbog toga smo već nekoliko puta istaknuli da mnogi učitelji i nastavnici imaju plaću kakvu zaslužuju, ako ne i preveliku. Jednostavno, kakva nacija, takvo i obrazovanje', poručili su za kraj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!