'Govoreći o vladinoj odluci da me smijeni, moram priznati da sam duboko razočaran načinom na koji je smjena izvršena. O njoj sam doznao tek iz novina, bez prethodne obavijesti o otkazivanju ugovora koji sam sklopio s ministarstvom pravosuđa bivše vlade', kazao je Damaška u pisanom odgovoru iz New Yorka na upit Hine.

On je istodobno potvrdio da je u ponedjeljak poslao dopis hrvatskom ministarstvu pravosuđa u kojem se zahvaljuje na suradnji, ali još nije dobio službeni odgovor, nego je o svemu saznao iz medija.

'Smjena se doduše poklapala s mojom željom, ali nisam očekivao da će biti izvedena na juridički tako neelegantan način. Mislim da sam svojom suradnjom s hrvatskim pravosuđem, sve tamo od vremena Domovinskog rata, zaslužio korektniji odnos', istaknuo je.

Potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić potvrdila je četvrtak navečer kako je vlada odlučila zamijeniti pravnog zastupnika RH pri ICJ-u u tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid Mirjana Damašku riječkom profesoricom Vesnom Crnić–Grotić.

'Razgovaralo se o promjeni pravnog zastupnika RH pri Međunarodnome sudu pravde u Den Haagu pa će Mirjana Damašku, koji zbog obveza na Sveučilištu Yaleu ne može biti na raspolaganju vladi, zamijeniti profesorica riječkoga Pravnog fakulteta Vesna Crnić–Grotić', rekla je Pusić.

Damaška je o odgovoru Hini naglasio da su odluci o prekidu njegova angažmana pridonijeli i drugi 'osjetljivi' razlozi, ali ih je odbio iznijeti sve dok traje hrvatski spor pred ICJ-om. 'Tome su me priveli i neki drugi razlozi. Međutim, kao što sam spomenuo u poruci ministarstvu pravosuđa, ja te razloge zbog njihove osjetljivosti neću iznositi sve dok traje parnica za genocid. Za mene ona nije u domeni dnevno-političkih igara, nego predmet izuzetne ozbiljnosti, prvenstveno zbog pijeteta prema onima koji su u ratu izginuli ili propatili', kazao je.

Na pitanje kako ocjenjuje izglede Hrvatske na uspjeh tužbe protiv Srbije pred ICJ-om, Damaška je otklonio odgovor, rekavši kako bi 'bilo protivno etičkim principima kojih se nastoji držati kad bi odgovorio na to pitanje, posebno nakon smjene s funkcije vladinog pravnog zastupnika'.

No, naglasio je kako Srbija u protutužbi nema izgleda dokazati da je Hrvatska operacijom Oluja iz 1995. prekršila odredbe Konvencije UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.

'No, da vam ipak nešto kažem. Nema, naime, mjesta brizi da bi protustranka uspjela dokazati da je Oluja predstavljala genocid. I to ne samo zbog odluke Žalbenog vijeća ICTY-a u predmetu protiv generala (Ante) Gotovine i (Mladena) Markača, nego, zbog nekih pravnih suptilnosti i nakon prvostupanjske presude u tom predmetu', rekao je.

Na pitanje smatra li da je njegova smjena prvi korak hrvatske vlade prema obostranom povlačenju tužbi Hrvatske i Srbije za genocid, o čemu se u zadnje vrijeme intenzivno spekulira, a posebno grozničavo u Beogradu, kazao je da te odluke nisu povezane.

'Ne! Mislim da odluka vlade da me smijeni nema veze s njenom mogućom odlukom o povlačenju tužbe. Uzmite u obzir da će, bude li se parnica nastavila, biti pred usmenu raspravu potrebni česti i intenzivni kontakti zastupnika vlade s hrvatskim i engleskim timom kao i s politički odgovornim osobama. Tu je moja fizička udaljenost od centra zbivanja ozbiljan hendikep'.

Damaška je ocijenio da će njegova nasljednica na mjestu pravnog zastupnika Hrvatske u sporu pred ICJ-om, profesorica međunarodnog prava Vesna Crnić–Grotić s Pravnog fakulteta u Rijeci, uspješno zastupati RH, zahvaljujući i boljoj komunikaciji s vladom.

'Profesoricu iz Rijeke ne poznajem, ali vjerujem da ne postoji opasnost da bi mogla obnašati funkciju predstavnika manje uspješno od mene. Naprotiv, vrlo je vjerojatno da će imati bolju komunikaciju od mene s odgovornima u pravosuđu i vanjskim poslovima. Uzmite u obzir da sam za vrijeme cijelog mandata imao samo jedan kraći razgovor o parnici s premijerom i s ministrom pravosuđa', rekao je.
Na upit o njegovu stavu o povlačenju hrvatske tužbe i mogućem utjecaju toga stava na njegovu smjenu, otklonio je odgovor pozivanjem na profesionalnu etiku. 'Na to pitanje vam opet ne mogu dati odgovor, jer bi se odgovorom morao upustiti u predviđanja o ishodu hrvatske tužbe. Time bih pak, kao što rekoh, prekršio svoja shvaćanja profesionalne etike', rekao je.

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak protiv Srbije, pred Međunarodnim sudom pravde zbog kršenja UN-ove Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, počinjenih tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995.

U hrvatskoj tužbi se, među ostalim, navodi da je 'izravno nadzirući aktivnosti svojih oružanih snaga, obavještajnih agenta, i različitih paravojnih skupina, na teritoriju....Hrvatske, u regiji Knina, istočnoj i zapadnoj Slavoniji, i Dalmaciji', Srbija odgovorna za 'etničko čišćenje' počinjeno protiv hrvatskih građana, 'kao oblik genocida koji je rezultirao time da je veliki broj hrvatskih građana raseljen, ubijen, mučen ili nezakonito zatočen, kao i za razaranje imovine širokih razmjera'.

Hrvatska u tužbi traži da ICJ utvrdi i odredi da je Srbija prekršila svoje pravne obveze prema Konvenciji UN-a o genocidu, te da je obvezna isplatiti ratne reparacije Hrvatskoj, njezinim građanima, njihovoj imovini, gospodarstvu i okolišu, u iznosu koji odredi sud u Den Haagu.