Zaklada Alavi, posjeduje zemljišta u Qeensu i drugim newyorškim četvrtima, na kojima su džamije, kao i većinski udio u uredskom neboderu na Petoj aveniji na Manhattanu, također određenom za vladinu pljenidbu.

Američke vlasti optužuju Zakladu Alavi da je uložila milijune dolara kako bi kupila ta zemljišta i izgradila objekte, kršeći savezne zakone koji zabranjuju poslovanje s Iranom.

Osim posjeda u Queensu, na kojem je džamija Imama Alija, savezne vlasti traže zaplijenu još sedan posjeda zaklade, na kojima su još tri džamije, islamski kulturni centri i drugi objekti.

Među posjedima zaklade je i 36 katova visok neboder s fasadom od granita i stakla na 52. ulici, u središnjem dijelu Manhattana, poznat kao zgrada Piaget.

Prema sudskim dokumentima, koje citira NY Times, tužitelji tvrde da Zaklada Alavi godinama nastoji prikriti svoje odnose s Iranom. U prijavi opisuju redovite sastanke veleposlanika Irana pri UN-u s direktorom zaklade, u zatvorenoj sobi centra u Queensu.

U prijavi saveznom okružnom sudu na Manhattanu vlada nije iznijela optužbe protiv osoblja džamija i drugih stanovnika posjeda zaklade, a ured nadležnog tužitelja Preeta Bharare, kazao je da oni i dalje mogu slobodno koristiti te zgrade.

"Nema optužbi za neke zlouporabe prema korisnicima zgrada i stanarima. Nikakva akcija nije poduzeta protiv njih", kazala je glasnogovornica ureda tužitelja Yusill Scribner.

Odvjetnik zaklade Daniel Ruzumna kazao je kako je Zaklada Alavi razočarana odlukom o traženju zaplijene, jer je surađivala u istrazi, te da namjerava pokrenuti građansku parnicu.