REPORTAŽA IZ DISTRIKTA

Za ljude sa strane Brčko je velika zabluda

14.03.2015 u 07:39

  • +8

Posjetili smo Brčko distrikt

Izvor: tportal.hr / Autor: Privatni album

Bionic
Reading

U 15 godina Distrikta nije zabilježen nijedan veći incident, vlast se bori sa svim problemima koji muče i druge lokalne uprave, s tim da se ovdje kadrovska pitanja rješavaju isključivo po nacionalnom ključu. I naoko su svi zadovoljni, no ljudska svakodnevica demantira tu prividnu idilu. Kako se, doista, živi u toj multietničkoj i multikonfesionalnoj sredini, koju u BiH još nazivaju državom u državi, doznajte u reportaži tportala

Milimo savskim mostom na graničnom prijelazu Gunja - Brčko 40 kilometara na sat. Brzina je ograničena iz predostrožnosti; kada je 2009. dijelom saniran, u što je Europska unija uložila 1,6 milijuna eura, predviđali su mu još pet godina života. Režim prometa teretnjaka još je stroži - vozila mase od devet do 40 tona kreću se jednosmjerno, sredinom mosta, a razmak među njima mora biti minimalno 35 metara.

Na uskom nogostupu uz ogradu mosta, 150 metara od hrvatskog prijelaza, lampaši podsjećaju na nedavnu tragediju u kojoj je smrtno stradala pješakinja, sedamnaestogodišnja gimnazijalka iz Gunje na koju je osobnim automobilom naletio 23-godišnji mladić, sin glavnog imama u Gunji. Lampaši ovdje nisu neuobičajen prizor.

Prilikom pokušaja rušenja mosta 1992. godine, stradalo je više stotina civila pa se, njima u sjećanje, pale svijeće, polažu vijenci i baca cvijeće u Savu. U Udruženju nestalih i nasilno odvedenih Bošnjaka i Udruzi obitelji nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Hrvata Distrikta Brčko kažu da točan broj nikada nije utvrđen i da za zločin nitko nije odgovarao.

Most dugačak 890 metara sagrađen je 1894., i u ratovima je nekoliko puta bivao znatno oštećen. Gunjanci su oduvijek bila neraskidivo vezani uz Brčko - ondje su radili, kupovali, rađali se, školovali, liječili i umirali, pa nije čudno da s obje strane Save izgradnju novog mosta, tri kilometara od postojećeg, drže najznačajnijim projektom prekogranične i međuregionalne suradnje koji bi se u velikoj mjeri financirao novcem Europske unije.

Kućice granične policije i carine gotovo u središtu grada. Dobrodošlicu u Bosnu i Hercegovinu, na plavoj tabli ispod državnog grba žele nam na latinici, ćirilici i engleskom. Ploče svih javnih ustanova u Brčkom i imena ulica na dva su pisma, negdje počinju latinicom, negdje ćirilicom, nema pravila, niti to ovdje itko primjećuje. Oba pisma i tri jezika, hrvatski, srpski i bosanski, ravnopravni su u upotrebi i s tim, kažu nam ovdje, nitko nema niti je imao problema.

Brčko je prije mnogih drugih bosanskohercegovačkih gradova dobio predznak multietničkog, u gradu se ne vijori nijedna druga zastava osim državne, a ne mogu se vidjeti ni druga nacionalna obilježja. 'Distrikt Brčko jest unikat koji krase multietničnost, multikonfesionalnost i multikulturalnost i stoga ga moramo njegovati kako bismo uistinu mogli uživati u jedinstvu ovih različitosti', rekao je na proslavi 15. obljetnice Distrikta Brčko gradonačelnik Anto Domić (47), brčanski liječnik, član HDZ-a BiH koji tu funkciju obnaša od studenoga 2012. godine. Prvi put u povijesti grad vodi Hrvat što je ocijenjeno kao velika pobjeda demokracije, jer od tri konstitutivna naroda Hrvata je ovdje nakon rata najmanje, svega 20 posto. Prije rata ih je bilo 25 posto!


Brčko Distrikt osnovan je 8. ožujka 2000. godine, godinu dana nakon arbitraže Visokog predstavnika za BiH, predviđene Daytonskim mirovnim sporazumom kao administrativna jedinica s vlastitom upravom, koja formalno pripada objema entitetima koji čine BiH, Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Distrikt ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe, a do prije tri godine funkcioniranje je nadzirao međunarodni supervizor i šef ureda OHR-a Sjever. Tada je, naime, ocijenjeno da Distrikt funkcionara stabilno pa je supervizija stavljena u status mirovanja.

S velikih plakata na proslavu obljetnice poziva Tony Cetinski. Uz koncert regionalne estradne zvijezde priređen je bogat dvotjedni program koji završava 15. ožujka nizom izložbi, promocijom knjiga, smotrom folklora, jazz koncerata i sportskih susreta, a okupilo se i više stotina planinara iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske koji su pohodili obronke planine Majevice.

'Unatoč evidentnim poteškoćama, posebno u jačanju gospodarskog okružja i realizaciji velikih kapitalnih projekata, Brčko je i dalje u svim segmentima ispred drugih dijelova u BiH', rekao je austrijski političar Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Ali građanima nije do slavlja. 'Svugdje u Bosni i Hercegovini nas gledaju nekako drugačije. Kažu da smo država u državi i da imamo para, ali para imaju oni u foteljama, a običan narod živi katastrofalno i snalazi od danas do sutra. Budžet se ne troši adekvatno, u zadnje vrijeme usporena su ulaganja u komunalnu infrastrukturu, mala privreda se slabo potiče pa je puno praznih lokala, mi smo grad benzinskih crpki, apoteka i spomenika', kaže nam Satida Nemić dok na Trgu mladih prodaje rukotvorine Sekcije starih umjetničkih zanata Udruženja ljubitelja umjetnosti.

Doista, u središtu grada, vrlo blizu jedan drugom, tri su spomen-obilježja: jedan s ljiljanima, drugi s pleterom i šahovnicom, treći s četiri ćirilična S, sva tri podignuta braniteljima grada i ratnim žrtvama, na svakome svježi vijenci. Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra BiH, od 1991. do 1995., u Brčkom je ubijeno ukupno 1.153 vojnika, 534 pripadnika Armije BiH, 508 pripadnika JNA i Vojske RS i 111 vojnika HVO-a, a među ubijenim vojnicima bile su tri žene. Stradalo je 911 Bošnjaka, 554 Srba, 116 Hrvata i sedam pripadnika drugih nacionalnih manjina.

Brojke su to koje opterećuju, ali i upozoravaju da se zlo ne ponovi. U svakodnevnoj komunikaciji ljudi ih ovdje ne spominju trudeći se da očuvaju mir i reputaciju sredine koja može poslužiti kao primjer suživota. Predsjednik Udruženja pčelara i bivši pjevač Velimir Veljko Živanović koji je s hotelskim bendom prije rata nastupao po cijeloj Jugoslaviji ponosan je na multietničnost društva koje vodi i suradnju s pčelarima iz Hrvatske i Srbije. 'Budućnost Brčko Distrikta i cijele Bosne i Hercegovine u školovanim je mladim ljudima. Kad oni, neopterećeni prošlošću, zamijene sadašnju političku garnituru, ova lijepa zemlja mogla bi uspjeti', kaže nam Živanović.

U 15 godina Distrikta nije zabilježen nijedan veći incident, vlast se bori sa svim problemima koji muče i druge lokalne uprave, s tim da se ovdje kadrovska pitanja rješavaju isključivo po nacionalnom ključu. I naoko su svi zadovoljni. Jedan ovdašnji poduzetnik skeptično vrti glavom i kaže kako je za ljude sa strane Brčko Distrikt velika zabluda: 'Svi igraju s figama u džepovima, u takvim okolnostima nema elemenata za značajniji i napredak.'