ratni zločini

Za genocid u Srebrenici do sada osuđeno 47 osoba

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 10.07.2019 10:22
  • Objavljeno 10.07.2019 u 10:22
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut/PIXSELL

Genocid u Srebrenici sudski je dokazana činjenica za koju su međunarodni i sudovi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji do sada izrekli kazne zatvora duže od 700 godina pri čemu je 47 osoba osuđeno jer su bili nalogodavci i neposredni izvršitelji počinjenih zločina, podsjeća u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, portal specijaliziran za praćenje sudskih procesa u regiji povezanih s ratnim zločinima

Ove godine obilježava se 24. obljetnica najvećeg ratnog zločina na europskom tlu od završetka Drugog svjetskog rata, a BIRN podsjeća kako je svojom presudom od 26. veljače 2007. godine zločin u Srebrenici kao genocid okvalificirala i najviša međunarodna sudska instanca Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučujući po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Iako su vlasti u Beogradu oslobođene optužbi za izravno planiranje i poticanje genocida, ICJ je ipak utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida, a istom presudom kao izravni počinitelji genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske.

ICJ je utvrdio odgovornost Srbije u dijelu presude u kojemu je konstatirao kako je ta država 'propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici'.

Prije i nakon ove presude Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Izrekli su i četiri kazne doživotnog zatvora uključujući one izrečene bivšem političkom i vojnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Pred Sudom BiH za genocid u Srebrenici osuđeno je 25 osoba, 14 ih je osuđeno u Den Haagu, pet u Srbiji, a dvije u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj su na po 15 godina zatvora osuđena dvojica pripadnika zloglasne postrojbe 'Škorpioni' Milorad Momić i Slobodan Davidović koji su sudjelovali u ubojstvu skupine zarobljenih srebreničkih Bošnjaka u mjestu Trnovo kod Sarajeva, a taj zločin dokumentiran je i snimkom koja je prvi puta prikazana tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću u Den Haagu.

Proglašavajući u prvostupanjskom postupku Mladića krivim za genocid u Srebrenici, sudsko vijeće ICTY-a je ocijenilo kako je on imao genocidnu namjeru uništiti Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da 'mogu opstati ili nestati'.

'Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica', sastavni je dio presude iz 2017. godine u kojoj je opisano kako su pripadnici vojske i policije RS u srpnju 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od sedam tisuća muškaraca i dječaka ubijeno, a više od 40 tisuća žena, djece i starijih protjerano.

Uz Karadžića i Mladića na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici osuđeni su Ljubiša Beara, ratni načelnik odjela sigurnosti u glavnom stožeru VRS te Zdravko Tolimir, načelnik odjela za obavještajno-sigurnosne poslove.

Obojica su umrla u zatvoru tijekom izdržavanja kazne.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je ICTY-u priznao krivnju zbog izravnog sudjelovanja u ubojstvima zarobljenih muškaraca i dječaka iz Srebrenice te je 1996. godine osuđen na pet godina zatvora.

Pred Sudom BiH u tijeku su još četiri postupka protiv optuženih za zločine u Srebrenici.

Rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) trebao bi 2020. izreći pravomoćnu presudu Ratku Mladiću.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!