O IZVJEŠTAJU EUROPSKE KOMISIJE

Vrhovni sud: Dva su osnovna razloga za loš dojam hrvatskih građana o neovisnosti sudstva

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 21.07.2021 14:30
  • Objavljeno 21.07.2021 u 14:30
Vrhovni sud

Vrhovni sud

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Europska komisija objavila je u utorak svoj redoviti godišnji izvještaj o vladavini prava za 2021, a u poglavlju o Hrvatskoj navodi se da je niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca doveo do pokretanja postupaka protiv njih, da javne nabave predstavljaju područje visokog rizika za korupciju i da tužbe protiv novinara izazivaju zabrinutost. Na izvješće se danas osvrnuo Vrhovni sud Republike Hrvatske

Vrhovni sud podsjeća da vladavina prava znači da svi dijelovi društva, uključujući sva tijela javne vlasti, uvijek djeluju u okviru ograničenja utvrđenih zakonom, u skladu s vrijednostima demokracije i temeljnih prava te pod nadzorom neovisnih i nepristranih sudova. Republika Hrvatska u izvještaju se spominje 12 puta, a razrada je u Poglavlju za Hrvatsku.

'Najznačajniji dijelovi koji se odnose na pravosudni sustav navode podatak iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u (EU Justice scoreboard) o vrlo niskom dojmu građana u Republici Hrvatskoj o neovisnosti sudstva. Dojam je neprekidno u silaznom kretanju od 2016. i dalje je među najnižima u EU-u. Dva su osnovna razloga za loš dojam: upletanje ili pritisak vlade i političara te ekonomskih ili drugih posebnih interesnih skupina. Rješavanju tih problema mogle bi pridonijeti detaljnije ankete kojima bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali i utvrdili konkretni razlozi za trajno nisku razinu percepcije neovisnosti pravosuđa', navode iz Vrhovnog suda.

Dodaju da je posljednja anketa provedena 2015. Uočeno da je postupak izbora novog predsjednika Vrhovnog suda (koji je još u tijeku) prouzročio prijepore i žestoke rasprave među najvišim predstavnicima državnih tijela, što je često uključivalo i podcjenjujuće izjave o sucima Vrhovnog suda i drugih sudova. Izdvojeno je da Ustavni sud naglašava važnost suradnje među državnim tijelima. Izvještaj ističe da bi trebalo ovlastiti neovisno i stručno tijelo čiji su članovi znatnim dijelom iz redova sudstva (u ovom slučaju Opća sjednica Vrhovnog suda) za izdavanje mišljenja prema kojem u praksi postupa nadležno tijelo za imenovanje (radi povećanja objektivnosti postupka kako bi se ograničila sloboda kojom izvršna vlast raspolaže u tim imenovanjima), priopćio je Vrhovni sud.

'Sudbena vlast, uključujući Državno sudbeno vijeće, poduzela je značajne korake za raščišćavanje navoda o kršenju sudačke etike, stegovnom postupanju ili korupciji unutar sudstva. Izrada antikorupcijske strategije je u tijeku, ali nedostaje specijaliziranih istražitelja i državnih odvjetnika u antikorupcijskim kaznenim predmetima na visokoj razini. Zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije tek treba reformirati. Nastavljeno je pozitivno kretanje istraga i kaznenih progona u predmetima korupcije na visokoj razini, ali pred sudom se može očekivati dugotrajan postupak koji usporava odluke suda. Istaknuto je da su objavljene imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika i osigurani dodatni resursi za njihovu provjeru', nabrajaju u Vrhovnom sudu po glasnogovorniku, sucu Željku Pajaliću.

'Upotreba alata za elektroničku komunikaciju u sudovima postupno se povećava (trenutačno je među najslabije razvijenim u EU-u). Objavljivanje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih presuda i dalje je vrlo ograničeno (preduvjet za poboljšanje je nadogradnja sustava e-spis).

U Izvještaju se navodi da su u pravosudnom sustavu postignuta poboljšanja u pogledu skraćenja trajanja postupka i smanjenja broja neriješenih, predmeta posebno na drugostupanjskim sudovima. Na prvostupanjskim je sudovima zbog pandemije bolesti COVID-19 i razornih potresa u dijelu zemlje došlo do odgoda sudskih rasprava, što je produljilo trajanje postupka', zaključuju na Vrhovnom sudu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!