Prošlog srpnja nijedno od troje predloženih kandidata za ustavne suce nije dobilo potrebnu većinu u
Saboru te odredba po kojoj se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom nije ostvarila svoj cilj.
U tajnom glasovanju najviše je glasova dobila profesorica ustavnog prava
Sanja Barić za koju je glasovalo 99 zastupnika, a za imenovanje joj je trebao 101 glas. Bivši glavni državni odvjetnik
Mladen Bajić dobio je 52, a sutkinja
Ivana Čalić 36 glasova.
Glasovanju nisu pristupili zastupnici
HDZ-a, čiji je zastupnik
Davorin Mlakar tada objasnio kako je stranka nezadovoljna time što o izboru nisu provedene konzultacije među klubovima.
Inače, još 2010. kada je u Ustav unesena odredba po kojoj se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika istekao je mandat sutkinji
Nevenki Šernhorst, no višekratni pokušaji da joj se izabere zamjenik nisu uspjeli.
U srpnju prošle godine istekao je i osmogodišnji mandat
Davoru Krapcu, a prošlog su prosinca istekli mandati još petorim sucima, među njima i predsjednice Ustavnog suda
Jasne Omejec.
Ustavni zakon o ustavnom sudu dopušta, međutim, da svoju dužnost ustavni suci iznimno nastave obnašati i nakon isteka mandata, najdulje šest mjeseci, što znači da bi Sabor sedam novih sudaca morao imenovati najkasnije do lipnja iduće godine. U protivnom, Ustavni sud ostao bi bez kvoruma za donošenje odluka što bi značilo ustavnu krizu u kojoj se, među ostalim, u državi ne bi mogli provoditi ni izbori.
'Trenutačna situacija rezultat je političke neodgovornosti glavnih parlamentarnih igrača i glavnih političkih stranaka, bilo vladajućih, bilo oporbenih, koji su svoje partikularne političke interese podredili općih, nacionalnih i strateških interesa', kazao je u Labirintu
Vladimir Šeks, jedan od tvoraca prvog hrvatskog Ustava.
Šeks je dodao kako je problem nastao jer u brzoj promjeni ustavnih odredaba nisu ugrađeni osigurači koji su trebali spriječiti neizglasavanje ustavnih sudaca. 'Ustavno-pravni poredak zbog toga je na koljenima', zaključio je Šeks.
'Ideja o izglasavanju ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom bila je dio ustavnih promjena i dobar primjer dobrih namjera koje završe loše', smatra ustavni stručnjak
Vrabec koji smatra kako je prošli sustav izbora ustavnih sudaca značio da suce bira saborska većina bez konzultacija s oporbom.
S njim se složila i novinarka
Jutarnjeg lista Slavica Lukić koja smatra kako je ideja o izglasavanju dvotrećinskom većinom određena kako bi se političke stranke natjeralo da konsenzus pronađu najbolje kandidati i neosporni stručnjaci.
Vrabec pak ističe kako je pogrešno misliti o Ustavnom sudu kao sudu već se radi o kvazisudbenom političkom tijelu koje ne pripada sustavu već ga Ustav regulira zasebno. 'To je tijelo koje lebdi iznad drugih tijela vlasti, a sam Ustavni sud čuvar je vlasti, dok ponekad njegovi anđeli imaju bijela, a ponekad garava krila', slikovito se izrazio Vrabec koji je zaključio kako bi najbolje rješenje bilo kada bi nominacije za kandidate budućih ustavnih sudaca davali pravni fakulteti te najviša sudska tijela poput Vrhovnog suda, Visokog prekršajnog suda, Visokog trgovačkog suda i Visokog prekršajnog suda kako bi se unutar struke prepoznali najbolji stručnjaci.
417678, 417027, 408702, 408038
