Ništa se ipak neće mijenjati za sedam tisuća njihovih suboraca iz HVO-a koji, kako piše Novi list, dobivaju također mirovinu iz hrvatskog proračuna, ali na osnovi ugovora između Hrvatske i BiH. Prema tom ugovoru, Hrvatska se obvezala isplaćivati mirovine stradalnicima rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a. Za te ljude ništa se neće promijeniti. Cilj je države izjednačiti statuse tih dviju različitih skupina pripadnika HVO-a i isplaćivati im prava na osnovi ugovora Hrvatske i BiH.

Za one koji su ostvarili pravo na mirovinu hrvatskog branitelja, iako ih nema u Registru branitelja, promjena bi mogla značiti upala manju mirovinu, jer je plan hrvatskih vlasti da ponovno 'otvore' ugovor s BiH i da u njega 'uguraju' i pripadnike HVO-a koji sada primaju mirovinu hrvatskih branitelja. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna je braniteljska mirovina oko 5,4 tisuće kuna, dok je prosječna mirovina koju dobivaju pripadnici HVO-a oko 2,8 tisuća kuna. No Hrvatska neće moći promijeniti status ljudi kojima je prije petnaestak godina dala braniteljsku mirovinu ukoliko se s time ne suglase i vlasti u BiH.

Neki razgovori na nižim razinama već su pokrenuti, no Hrvatska još nije službeno poslala zahtjev. Pitanje je i hoće li BiH uopće pristati na takav prijedlog jer u toj se državi pokušavaju smanjiti izdvajanja za ratne veterane i tamošnje vlasti sigurno neće biti sretne ako na teret proračuna dobiju više od sedam tisuća ljudi. Naime pripadnici HVO-a koji su mirovinu iz Hrvatske ostvarili na osnovi međudržavnog ugovora dobivaju određena prava i u BiH, dok isti broj njihovih suboraca koji su dobili mirovinu na osnovi potvrde o ranjavanju na južnom bojištu zapravo u BiH nemaju nikakav status jer su umirovljeni kao hrvatski branitelji. Ako bi se njihov status regulirao tim ugovorom, to bi značilo veći trošak za BiH, pa je logično da ta zemlja neće objeručke prihvatiti proširenje korisnika prava iz ugovora što ga je potpisala s Hrvatskom.

'Moramo te ljude 'legalizirati' na neki način. Njih nema u Registru branitelja i oni nemaju svoj ratni put u Hrvatskoj jer su se borili u BiH. Dobili su rješenja o ranjavanju na južnom bojištu, pa onda i rješenja o invalidnosti, a izdano je čak 10.008 takvih rješenja, iako nisu bili na južnom bojištu. Vlast je na taj način krajem devedesetih odlučila pomoći pripadnicima HVO-a, a oni doista jesu ranjeni, ali ne u Hrvatskoj i ne mogu dobivati mirovinu hrvatskog branitelja', objašnjava sugovornik Novog lista iz Vlade.

Ti su ljudi pripadnici HVO-a i u Hrvatskoj, tvrdi sugovornik Novog lista, trebaju im pripasti prava koja je država odlučila dati pripadnicima te vojske. To znači i niže mirovine, a onda i uštedu za državni proračun. Prema prvim procjenama, država za isplatu njihovih mirovina izdvaja oko milijardu kuna pa bi promjena njihovog statusa u mirovine HVO-a značila i manji trošak koji bi pao na pola milijarde kuna, što sigurno nije zanemariv motiv u nastojanju vlasti da riješi taj problem.

'Ne želimo ostaviti te ljude bez ičega, ne želimo napustiti Hrvate u BiH, ali oni su svoje mirovine dobili zahvaljujući potvrdama o ranjavanju koje nisu istinite - pa nije na južnom bojištu ranjeno deset tisuća ljudi. Ali ako se ne regulira njihov status kao pripadnika HVO-a, možemo osporavati svaku tu mirovinu, jer nijedan njezin korisnik nema braniteljski status i nema ga u Registru branitelja. Tako bi mogli ostati bez svega, ali to nam nije cilj. Osim toga, sve te potvrde o ranjavanju, odnosno rješenja o invalidnosti, na osnovi kojih su dobili mirovine, stavljena su zakonom izvan snage', kaže sugovornik.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.