Ako zaposlenik Gradske uprave Vukovara na poslu želi istaknuti kakav osobni predmet, primjereno je da to bude djetetova fotografija, jer nije lako osam sati biti odvojen od djece, rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo kao odgovor na pitanje jesu li vjerska obilježja istaknuta u Gradskoj upravi grada-heroja
Zrncem dobronamjerne ironije prema naglašavanju religijskoga popratio je taj bivši logoraš, uvjereni katolik i SDP-ovac, činjenicu da vukovarska uprava nikada nije isticala vjerska obilježja, piše Novi list.
'Vukovarci redovito i često idu u crkvu pa nam vjerska obilježja ne trebaju još i na poslu. Kod nas je crta jasno podvučena: nismo svi vjernici. Vjera je osobna stvar pojedinca', kaže Sabo, dodajući da ne treba zanemariti to što je Vukovar višenacionalni grad, sa 57 posto Hrvata i 33 posto Srba, prema posljednjem popisu stanovništva.
Ni u ostalim višenacionalnim općinama s čijim je načelnicima razgovarao Novi list vjerski se simboli ne ističu, premda se načelnici većinski srpskih općina slažu da bi, po analogiji s državnim uredima, bilo logično istaknuti pravoslavni krst. ‘Nikada to nismo činili niti je to od nas itko ikada tražio’, rekao je Rade Bosić, SDSS-ov načelnik općine Borovo, u kojoj je 86 posto Srba i osam posto Hrvata. 'Ističemo grbove i zastave države i općine, i to je sve', kaže Bosić.
Vjerskih obilježja nema ni u Donjem Lapcu, gdje je tri četvrtine Srba i jedna četvrtina Hrvata, kao ni u Biskupiji kod Knina, gdje je 80 posto Srba. ‘Većina u našoj općini jest pravoslavna, ali kod nas žive i katolici i muslimani pa bismo morali istaknuti i njihova obilježja. No nikada to nismo činili, a mislim da tako treba i ostati. Ističemo samo zastave i grbove države i općine’, kaže SDSS-ov načelnik Biskupije Damjan Berić.
