'Virus je prisutan najmanje zadnjih 15, 16 godina u kontinuitetu. Slični rezultati su postignuti praćenjem preko životinja i ove godine tako da znamo da su potvrđene akutne infekcije konja primjerice u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj', rekao je prof. dr. sc. Ljubo Barbić iz Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti u prilogu Elvire Gašparović za Dnevnik Nove TV.

Stručnjaci upozoravaju da je važno pravodobno reagirati i poduzeti potrebne mjere.

'Ja bih ovu pojavu virusa među vranama usporedio s ovim problemom otpada u Lici, već godinama naši znanstvenici, modeli pokazuju da pokazuju da će se virus proširiti u Hrvatskoj. Pozivam mjerodavne da upravo sada na vrijeme kad znamo da je virus ovdje, da naprave sve da ustanove koliko ga ima i koliko je raširen', poručio je Branimir K. Hackenberger, biolog i profesor na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

O cijeloj situaciji je pak s novinarkom Nove TV Sarom Duvnjak razgovarao Vladimir Savić, voditelj laboratorija za virologiju i patologiju na Veterinarskom institutu.

Kad govorimo o ugrozi, trebamo najprije razumjeti da nam ne prijeti izravna opasnost od ptica. Dakle, ljudi se ne mogu zaraziti izravno od ptica. Naravno, ako nađu bolesnu ili uginulu životinju, trebaju staviti rukavice čisto iz higijenskih razloga. Međutim, zaraza nastupa isključivo ako nas ubode komarac koji se prethodno hranio na zaraženoj ptici', rekao je Savić.

'Određene vrste ptica su prirodni domaćini za virus i njegov je prirodni ciklus širenje od ptice preko komarca na drugu pticu. Dakle, isključivo putem komaraca. Međutim, događa se da izađe iz tog kruga, dakle, komarac koji se hranio na ptici ode na čovjeka ili na konja, nekog drugog sisavca koji onda obole, ali oni su slijepa ulica, dalje se virus ne može širiti', dodao je.

Istaknuo je i da neke vrste ptica, koje su glavni rezervoari virusa, ne pokazuju simptome. Poput vrabaca i čvoraka.

'Vrane su nam zapravo dobrodošle jer su one izvrsni indikatori koji nam pokazuju da je virus tu prisutan. Tražiti nasumice virusu u drugim vrstama ptica koje nisu osjetljive, traženje je igle u plastu sijena. Zahvaljujući vranama koje imamo, koje su jako osjetljive, vidimo da je virus tu prisutan i dakle možemo se ponašati oprezno kako se ne bismo inficirali', objasnio je.

Što učiniti ako pronađete uginulu pticu?

'Obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju. Ako se nitko ne javlja, onda se javiti na nadleženi broj Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, može se naći na internetu i obavijestiti da su uočene mrtve ptice, a dalje će onda te službe poduzeti daljnje korake i dostaviti ptice kod nas na analizu', rekao je Savić.

Napomenuo je da sezona virusa Zapadnog Nila tek počinje, što znači da se i dalje trebamo čuvati ugriza komaraca. Pogotovo nakon prvih kiša, kada će biti više komaraca.

Otkrio je i da se sam zarazio virusom u listopadu prošle godine.

'Ja sam na sreću imao relativno blage simptome. Najprije treba reći da većina zaraženih neće pokazati nikakve simptome - 70, možda i više posto njih. 20 posto ljudi će imati nešto kao što sam imao ja. Ono što se kod mene pojavilo bila je povišena temperatura, bolovi u mišićima, umor, glavobolja. Sitan osip trajao je oko pet dana, nakon toga sam bio dobro', ispričao je Savić.

'Međutim, treba napomenuti da naročito starije osobe, kronične bolesnici, jedan posto stanovništva može zapravo jako teško oboljeti, nažalost i umrijeti od ovog virusa', dodao je.