Belgijske zračne snage priopćile su putem društvenih mreža kako je do presretanja došlo u četvrtak tijekom misije zračnog nadzora Baltika u kojoj trenutno sudjeluju belgijski i danski lovci F-16 stacionirani u litvanoj zračnoj bazi Šiauliai te češki lovci Gripen koji polijeću iz estonske baze Amari.

Do bliskog susreta došlo je u četvrtak kada je dežurni par lovaca beglijskog ratnog zrakoplovstva presreo ruske lovce-bombardere tipa Su-34 i Su-24. Presretanje i zahvaćanje cilja radarom dokumentirano je i rijetkom fotografijom snimljenom noćnim nišanom belgijskog lovca.

Uz objavljenu fotografiju ruskog Su-34 na ciljniku belgijskog F-16, belgijske zračne snage su dodale kako su u posljedjnih mjesec dana, koliko sudjeluju u NATO-voj misiji zaštite baltičkog zračnog prostora, izvele 109 patrolnih letova te osam presretanja tijekom ukupno 191 sata naleta.

Belgijsko ratno zrakoplovstvo je nadodalo kako su njezini lovci 17. rujna presreli ruske bombardere Tu-160 koji su letjeli iznad Baltičkog mora u pratnji lovaca tipa Su-27. Rusko ministarstvo obrane prokomentiralo je taj susret navodeći da se radilo o preletu dva strateška bombardera iznad neutralnih voda Baltika.

NATO je, podsjetimo, preuzeo kontrolu i obranu zračnog prostora Litva, Latvije i Estonije nakon što su te tri baltičke države ušle u Sjevernoatlantski savez 2004. godine. Do uspostave tzv. Baltičkog kišobrana je došlo jer su te tri bivše članice nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ostale bez efikasne zaštite vlastitog zračnog prostora zbog nedostatka vlastite zrakoplove trehnike.

Stoga je NATO uveo misiju Baltic Air Policing sa stalnim dežurstvom pilota lovačkoh aviona koja su pojačana nakon izbijanja krize u Ukrajini. Unazad 15 godina u NATO-vim misijama sudjelovalo je 19 ratnih zrakoplovstava zračnih snaga članica Sjevernoatlantskog saveza, a upravo je Belgija sa svojim F-16 AM imala čast 'probiti led' u misiji presretanja ruskih aviona nad Baltikom.

Piloti članica NATO-a rotiraju se svakih tri do četiri mjeseca, a države koje sudjeluju u misijama iznad Baltika u pravilu šalju dva para lovaca te do stotinjak pripadnika zrakoplovno-tehničke službe. NATO-vi avioni su pritom naoružani s dvije do četiri rakete zrak-zrak malog dometa s infracrvenim samonavođenjem te raketama srednjeg dometa s aktivnim radarskim samonavođenjem.

Pored uvježbavanja polijetanja na znak uzbune i primjenjivanja procedura presretanja ciljeva u zraku, piloti NATO-a se gotovo svakodnevno susreću s ruskim avionima no u javnosti se rijetko objavljuju snimke i fotografije na kojima NATO-vi lovci drže ruske avione na nišanu.