Weidel je svoj plan pod nazivom 'Novi dogovor za Europu' predstavila u srijedu na konferenciji za novinare u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tjedan dana nakon što je Le Pen u Bruxellesu iznijela vlastitu viziju budućnosti Unije.

Dvije čelnice desnih stranaka slažu se u protivljenju daljnjoj integraciji i financijskoj pomoći Ukrajini, ali razilaze se u poreznoj i energetskoj politici te u tome koliko bi njihove zemlje trebale odstupiti od zajedničkih europskih pravila, piše Euronews. Obje političarke žele oslabiti ovlasti europskih institucija i ojačati ulogu nacionalnih država. Nijedna od njihovih stranaka više ne zagovara izričit izlazak iz EU-a, nego njezino preoblikovanje iznutra.

Njihovi prijedlozi mogli bi utjecati i na francusko-njemačku suradnju, koja je desetljećima bila jedan od glavnih pokretača europskih integracija.

Protiv financiranja Ukrajine, ali različiti pogledi na Rusiju

Le Pen smatra da francuske javne financije više ne mogu podnijeti troškove pomoći Ukrajini te se zalaže za prekid financiranja Kijeva. Pozvala je i na ukidanje europskih sankcija Rusiji.

'Više ne možemo financirati Ukrajinu, pa će to financiranje prestati', poručila je prošlog tjedna, prenosi Euronews.

Weidel također želi zaustaviti njemačku pomoć Ukrajini. Zalaže se za mirovni sporazum i diplomatsko rješenje koje bi uzelo u obzir, kako je rekla, sigurnosne interese Ukrajine i Rusije. U nedavnom intervjuu za The Economist ustvrdila je da je Ukrajina već izgubila rat.

Razilaze se oko poreza i Europske središnje banke

Najveće razlike između dviju političarki vidljive su u ekonomskoj politici. Le Pen želi uskladiti poreze na duhan, alkohol i velike kompanije na razini EU-a kako bi spriječila da države privlače poslovanje nižim poreznim opterećenjem. Zalaže se i za promjenu mandata Europske središnje banke (ECB), tako da veći naglasak stavi na gospodarski rast, zapošljavanje i inovacije, a ne samo na stabilnost cijena.

AfD se, nasuprot tome, protivi prijenosu poreznih ovlasti na nadnacionalnu razinu. Stranka smatra da se ECB mora strogo držati svojeg temeljnog mandata, odnosno očuvanja stabilnosti cijena.

No, obje stranke odbacuju zajedničko zaduživanje država članica i žele smanjiti nacionalne uplate u proračun EU-a. Le Pen želi ograničiti neto francuski doprinos na pet milijardi eura godišnje, dok AfD nije naveo konkretan iznos, nego traži da Njemačka prestane biti najveći uplatitelj u europski proračun.

Protiv zelenih pravila, ali ne i s istim energetskim planom

Le Pen i Weidel kritiziraju europski Zeleni plan i podupiru nuklearnu energiju, no razlikuju se u pristupu klimatskoj politici, ističe Euronews.

Dok Le Pen odbacuje etiketu klimatske skeptičarke i podupire uvođenje ugljične pristojbe na granicama EU-a, istovremeno predlaže i da doprinosi država europskom proračunu ovise o njihovim emisijama ugljikova dioksida, čime bi se, prema njezinu prijedlogu, poticalo smanjenje emisija.

AfD, s druge strane, želi državama prepustiti potpunu slobodu u odabiru izvora energije. To bi, prema njima, uključivalo korištenje nuklearne energije, ugljena, plina i obnovljivih izvora, ovisno o gospodarskim potrebama pojedine zemlje. Weidel smatra da europska klimatska pravila, uključujući propise o zgradama i planirano ukidanje prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, narušavaju slobodno tržište.

Žele oslabiti Europsku komisiju

Ono u čemu se obje političarke potpuno slažu je smanjenje ovlasti Europske komisije.

Le Pen smatra da bi Komisija trebala postati svojevrsno tajništvo koje služi državama članicama, umjesto da djeluje kao izvršna vlast s ambicijama u području sigurnosti, diplomacije i obavještajnih poslova. Želi ukinuti i Europski odbor regija te Europski gospodarski i socijalni odbor, savjetodavna tijela koja zastupaju interese lokalnih vlasti i različitih društvenih skupina.

Weidel zagovara sličan pristup, ali ide i korak dalje. Dovodi u pitanje sadašnji način funkcioniranja Europskog parlamenta i predlaže da zastupnike više biraju izravno građani, nego bi ih imenovali nacionalni parlamenti. Takav bi model, naglašava Euronews, bitno promijenio način na koji građani sudjeluju u donošenju odluka na europskoj razini.

Otvoren i radikalniji scenarij

Le Pen računa na promjenu političkih odnosa u Europi nakon izbora u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Poljskoj, gdje desne i krajnje desne stranke očekuju izborne uspjehe, dok AfD, kao ključnu godinu za preoblikovanje Unije, izdvaja 2029., kada bi europski izbori, prema očekivanjima stranke, mogli donijeti većinu desnih i nacionalno orijentiranih političkih snaga u Europskom parlamentu.

Ako takva reforma ne uspije, AfD predlaže da Njemačka iskoristi mogućnost izuzeća od pojedinih europskih pravila u područjima poput slobodnog kretanja, obrane, poreza, socijalne politike i migracija.

Weidel je poručila da bi Njemačka trebala napustiti schengenski sustav ako on prestane funkcionirati. Stranka također želi da Njemačka više ne sudjeluje u europskim mehanizmima raspodjele migranata i tražitelja azila, što bi bilo u suprotnosti s postojećim europskim sustavom solidarnosti.

Dokument AfD-a predviđa da bi, ako planirane reforme ne uspiju, o daljnjem smjeru trebali odlučiti sami njemački građani. Nije, međutim, izričito navedeno da bi se time pokrenuo referendum o članstvu u EU-u.

Le Pen je nekada zagovarala izlazak Francuske iz Unije, ali je tu ideju postupno napustila i preusmjerila se na radikalnu reformu EU-a iznutra.

Belgijski politolog Dave Sinardet, stručnjak za krajnje desne stranke, u komentaru za Euronews, smatra da je izlazak iz Unije postao politički neprivlačna opcija za većinu takvih pokreta.

Prema njegovoj ocjeni, AfD sada ide sličnim putem kojim je ranije krenuo Le Penin Nacionalni skup, odustajući od izlaska iz EU-a u korist pokušaja da se Unija preoblikuje prema vlastitim političkim ciljevima.