Na to je upozorio europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen nakon izvanrednog sastanka ministara energetike država članica.

Jørgensen je poručio da Europa ulazi u razdoblje dugotrajne nestabilnosti. Naglasio je kako čak i u slučaju brzog završetka sukoba ne treba očekivati povratak na staro stanje.

‘Čak i ako mir dođe sutra, nećemo se uskoro vratiti na normalu’, upozorio je, dodajući da je ključno smanjiti potrošnju nafte, osobito dizela i zrakoplovnog goriva, piše Politico.

Preporuke građanima: Manje vožnje i rada iz ureda

Europska komisija poziva države članice da slijede smjernice Međunarodne agencije za energiju (IEA) koje uključuju niz konkretnih mjera:

• rad od kuće gdje god je to moguće
• smanjenje brzine na autocestama
• veće korištenje javnog prijevoza
• dijeljenje automobila (car-sharing)
• učinkovitiji stil vožnje

Cilj je smanjiti potrošnju goriva i ublažiti pritisak na tržište energenata.

Energetska kriza prijeti dugotrajnim posljedicama

Cijene nafte i plina snažno su porasle od početka sukoba, a dio globalne opskrbe i dalje je blokiran u Perzijskom zaljevu.

Procjenjuje se da je pogođeno oko 20 posto svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što izaziva strah od krize usporedive s naftnim šokovima iz 1970-ih – pa čak i s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.

Iako sastanak ministara nije donio konkretne odluke, raspravljalo se o mogućim mjerama poput povećanja državnih potpora, ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije, jačanja nuklearne energije i povećanja udjela biogoriva.

Nordijske zemlje dodatno su upozorile na potrebu zaštite energetske infrastrukture.

Jørgensen je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket konkretnih mjera na razini EU-a.

Dugoročno, Bruxelles vidi ovu krizu kao priliku za ubrzanje energetske tranzicije.

‘Ovo mora biti trenutak u kojem ćemo konačno preokrenuti trend i postati energetski neovisni’, poručio je Jørgensen.