Afrička svinjska kuga, koja već dvije godine s većim ili manjim intenzitetom hara slavonskim farmama, zadala je najteži udarac domaćem svinjogojstvu. Na farmi Belja u Sokolovcu zbog zaraze mora biti usmrćeno gotovo 10.000 svinja. Još oko 2000 grla bit će usmrćeno i na farmi u Nemetinu.

Iako sama bolest nije opasna za ljude, izuzetno je pogubna za životinje. Virus afričke svinjske kuge širi se svim tjelesnim izlučevinama i napada sve sustave u organizmu svinje, zbog čega one vrlo brzo ugibaju u boli. Bolest je neizlječiva, a sami uzročnik zaraze može mjesecima preživjeti u mesu, pa čak i mesnim proizvodima te na samoj farmi.

Kako simptomi bolesti nisu odmah vidljivi, jasno je zbog čega se ubijaju i zdrave svinje. To, naravno, stvara štetu domaćem gospodarstvu, počevši od poljoprivredne proizvodnje, pa do prerađivačke i prehrambene industrije, do trgovine, odnosno izvoza, koji trpe gubitke.

Iako se epidemiološke mjere, stvaranjem posebnih zona u kojima one vrijede, već mjesecima popuštaju, odnosno jačaju u područjima gdje je afrička svinjska kuga zabilježena, zaraza se teško sprječava. Ponekad dolazi do kontakta između divljih i domaćih svinja, a na nekim farmama jednostavno nije moguće provoditi stroge biosigurnosne mjere.

Epicentar zaraze i proizvodnje

Belje godišnje proizvodi do 400.000 svinja. Farma u Sokolovcu služi za posljednju fazu uzgoja svinja, pa će se šteta zadržati samo na ovih 10.000 grla. No, to će ostaviti značajne posljedice na prodaju tovljenika.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić nakon sastanka Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge, poručio je kako "proglašavamo rat afričkoj svinjskoj kugi".

"Ništa više neće biti kao prije, moramo naučiti živjeti s ovom bolesti, ona ne prašta. Niti onome tko ima jednu svinju, niti objektu s maksimalnom biosigurnosti koji ima 10.000 svinja", poručio je Vlajčić.

U Osječko-baranjskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje su istodobno epicentar epidemije, ali i najveći proizvođači svinja, s ukupno dvije trećine udjela u ukupnom svinjogojstvu, već su viđene pojačane policijske patrole na cestama i u blizini velikih farmi. Samu eutanaziju životinja u Sokolovcu, uz policiju, nadziru i zaštitari.

Unatoč tome što radnici svakodnevno prolaze vrlo rigorozne biosigurnosne mjere, kao i dobavljači hrane i repromaterijala za svinje, u kuloarima se spominje kako je za zarazu na jednoj od najvećih farmi u Hrvatskoj, "99 posto zaslužan ljudski faktor", dok su svi drugi faktori, prema riječima ministra "vjerojatno nemogući za ovakav objekt".

Glavni uzročnik - čovjek?

Vlajčić je još ranije upozorio da je glavni uzročnik širenja zaraze čovjek, odnosno nepridržavanje strogih mjera i ilegalna trgovina. Jedna od raširenijih glasina jest i da je zaraza buknula zbog šverca svinja iz Srbije i BiH. Je li tome zaista tako, utvrdit će policija u istrazi koja je već započela.

Aktivirati bi se mogla i vojska. Ministar obrane Ivan Anušić je ponudio dio Oružanih snaga na raspolaganje za dezinfekciju farmi u kojima je izbila zaraza. Vlajčić, barem zasad, neće koristiti tu mogućnost, iako je naglasio kako bi dronovima i termovizijskim kamerama rado nadzirao šume i lovišta.

Stručnjaci također ističu da se uzgajivači teško mire sa činjenicom da se moraju usmrtiti sve životinje na farmama gdje se pojavila zaraza. Uz to, naglašavaju da se sustav nadzora možda urušio u brojnim državama, a širenju donedavno nepoznatih bolesti, u određenoj mjeri doprinose i klimatske promjene. Neki, poput dekana Agronomskog fakulteta, Ivice Kisića, idu toliko daleko da tvrde kako "nekome više odgovara uvoz nego zaštita domaće proizvodnje", pritom ne upirući prstom ni u koga te dodajući da je negdje u sigurnosnim mjerama i protokolima došlo do pogreške.

"Mi smo prije dvije godine imali borbu sa svinjskom kugom. Ali, sad imamo slučajeve i kod divljih svinja i čini mi se da se pustilo da to previše kola i, naravno, ljudski faktor je ključan u smislu organizacije borbe protiv afričke svinjske kuge. Rekla bih da nismo bili dovoljno čvrsti u provođenju tih biosigurnosnih mjera na cijelom teritoriju RH, a pogotovo na teritoriju ovih dviju županija koje su stalno ugrožene", ustvrdila je stručnjakinja za poljoprivredu, Zvjezdana Blažić.

Dodala je da se u velikim sustavima, poput farme u Sokolovcu, provode vrlo stroge biosigurnosne mjere još od vremena prije izbijanja zaraze u Hrvatskoj. Ali, to je samo jedan od problema s kojima se suočava domaća poljoprivreda.

Poljoprivreda će opstati

Hrvatsko svinjogojstvo, kao i gotovo svi drugi oblici poljoprivredne proizvodnje kontinuirano padaju. Sve je manji broj svinja, ali i goveda, koja su, podsjetimo, tijekom ljeta u Dalmatinskoj Zagori bila zaražena bedrenicom. Uz to, sve su češće i epidemije salmonele na peradarskim farmama, koje se također suzbijaju eutanazijom životinja, kako ta bolest ipak ne bi prešla na čovjeka.

Trenutno zadovoljavamo oko 40 posto potreba za svinjetinom i svinjskim proizvodima. Sve ostalo uvozimo. Samodostatnost pada i u drugim granama stočarstva. Ipak, Blažić tvrdi da nema razloga za paniku, jer gospodarstvo i poljoprivreda u cjelini neće propasti. Najveći će utjecaj osjetiti proizvođači, zbog smanjenje prodaje i gubitaka u uzgoju, ali i lokalne zajednice u kojima se sve odvija.

"Nama poljoprivreda čini 2,1 posto BDP-a. Od toga je svinjogojstvo u cjelokupnoj prodaji svih poljoprivrednih proizvoda, negdje na 10 posto. Mi smo krajem 2024. godine imali 850.000 svinja. Već smo imali pad od 2020. do 2024. godine, jer smo prije imali milijun svinja. Nama se sad dogodi da zaraza uđe u sustav od 10.000 svinja. Na gospodarstvo je to neznatan utjecaj. Što se tiče ukupne poljoprivredne proizvodnje i njene vrijednosti, naravno da će se ovo odraziti. Što se tiče županija, utjecaj je jako velik.

Ali, nemojmo niti preuveličavati ovu situaciju. Neće zbog toga propasti ni hrvatsko gospodarstvo, ni poljoprivreda, ni svinjogojstvo. To će sve skupa imati za gospodarske subjekte koji su pogođene, velike štete. Država nadoknađuje i namiruje štetu na neki način. S druge strane, to su gospodarski subjekti koji su odlučili ulagati u daljnji razvoj svinjogojstva. Naravno da su njihovi planovi sad odgođeni, ali nadam se, s obzirom na snagu tih kompanija, da će se ova situacija uspjeti smiriti i sanirati te da će se njihovi planovi uspjeti ostvariti", poručila je Blažić.

Dosljedno provođenje mjera

Istaknula je da se domaće svinjogojstvo može vrlo brzo izvući iz ove situacije, ali samo uz disciplinu, ne samo po pitanju biosigurnosnih mjera, već i kontrole cjelokupnog poljoprivrednog sektora.

"To smo i prije dvije godine dokazali, kad se ministarstvo borilo s velikim brojem pogođenih malih gospodarstava, gdje je to puno teže u smislu discipline i provođenja sanitarnih uvjeta i svega ostalog. Mi trebamo biti disciplinirani kao društvo. Jako me muči što smo puštali u poljoprivredi jako puno sive ekonomije, neprijavljenih životinja u malim sustavima, nekontrolirani prijevoz, klanje, nije bilo ni evidentiranja u jedinstveni registar životinja. Naše zakonodavstvo je usklađeno s Europskom unijom, samo je pitanje poštivanja odredbi i toga koliko mi puštamo da se neka gospodarstva bave nekom proizvodnjom, a da nisu u kanalima regularne proizvodnje i prodaje", zaključila je Blažić još jednom ponovivši da nema mjesta panici, već discipliniranom provođenju svih mjera.