Ukupno su do 14. kolovoza zaprimljena 184 uzorka uginule stoke, od čega ih je 150 stavljeno u obradu, a na bedrenicu ih je pozitivno 97, prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Istovremeno je bolest plavog jezika, serotipa 8, od 8. do 13. kolovoza potvrđena u ukupno 18 objekata. Tijekom ove godine zabilježeno je i 16 slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u nastambama u kojima se drže svinje. Je li ovo najgora godina za hrvatske stočare?

'Izvještavanje medija o pojavi navedenih bolesti, što je pohvalno, stvara dojam kod dijela javnosti da je ovo najgora godina za hrvatsko stočarstvo, a to ne odgovara stvarnoj situaciji', odgovara nam prof.dr.sc. Antun Kostelić, doktor veterine i redoviti profesor sa Zavoda za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Tumači da su afrička svinjska kuga i bedrenica bolesti koje se suzbijaju po zakonu. Istovremeno javnost i dio uzgajivača, ističe, teško prihvaća činjenicu da je u slučaju pojave afričke svinjske kuge jedina zakonom propisana mjera eutanazija svinja, odnosno neškodljivo uklanjanje na gospodarstvima u ograničenom području.

'S obzirom na to da se radi o neizlječivoj bolesti, za koju danas nemamo efikasnu vakcinu, ovakav radikalni način jedini sprječava širenje bolesti', naglašava ovaj veterinar po struci, napominjući da bi se mogle izazvati goleme ekonomske, pa čak i strateške štete u slučaju da se bolest proširi na moderne farme s desecima tisuća svinja. Time bismo, objašnjava, mogli ostati bez ionako skromne proizvodnje domaćeg mesa.

Tijekom srpnja i kolovoza afrička svinjska kuga također je potvrđena na području Srbije, a najveći broj izbijanja zabilježen je u području uz granicu s Hrvatskom, što predstavlja kontinuiran vrlo visok rizik od daljnjeg širenja bolesti, navelo je Ministarstvo poljoprivrede u jednom od svojih priopćenja. Navodi se također da su Rumunjska i Srbija države s najvećim brojem prijavljenih izbijanja bolesti u držanih svinja u ovoj godini. Dok ih je u Srbiji bilo 91, Rumunjska ih je zabilježila 244. Najveći broj slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja potvrđen je pak u Njemačkoj (1707) i Poljskoj (2580), a brojke ponovno rastu i u Estoniji, Litvi i Latviji.

Bedrenica je pak izuzetno opasna zarazna bolest jer ugrožava i zdravlje ljudi, a uzročnik dugo preživljava u okolišu. Kostelić smatra da su u slučaju Vrlike nadležne službe presporo reagirale, ali bolest srećom nije prešla na ljude, odnosno uzgajivače.

'Prilikom naglog ugibanja ekstenzivno držanih životinja na širem području uvijek prvo sumnjamo na bedrenicu, iako se radilo o području u kojem bolest nije bila evidentirana (bedrenični distrikt). Kasnije su se sve nadležne službe uskladile i dugoročno ne bi smjelo biti ponovne pojave bolesti pod uvjetom da sve životinje na navedenom području budu vakcinirane. Scene uginulih i eutanaziranih životinja su potresne i stvaraju šok u javnosti, pa smatram da bi trebalo upozoriti gledatelje na takve priloge', ističe redoviti profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te dodaje da Hrvatska ima dobro razrađen sustav kontrole i nadzora zaraznih bolesti u domaćih životinja, što provode veterinarske institucije.

'Za sada se uspješno kontrolira i sprječava širenje na velika područja', kaže.

Smatra kako je važno da i uzgajivači redovito provode mjere sprječavanja ulaska bolesti na farme te aktivno sudjeluju u njihovom suzbijanju pravovremenim prijavljivanjem ovlaštenim veterinarima.

Pogrešna agrarna politika

'Najveću štetu hrvatskom stočarstvu nanijela je potpuno pogrešna agrarna politika u posljednjih 25 godina. Zatvorene su tisuće obiteljskih farmi, a poražavajuće je to da su s uzgojem i proizvodnjom prestale brojne moderne farme. Mliječno govedarstvo i uzgoj svinja su u kontinuiranom padu, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU. Tome u prilog govore i službeni podaci koliko smo samodostatni u proizvodnji mlijeka i mesa te o kretanju broja mliječnih krava i rasplodnih svinja u posljednjih desetak godina', poručuje Kostelić.

Pritom ističe da su se afrička svinjska kuga, bolest plavog jezika te kvrgave kože, kao i još neke zarazne bolesti, prije 30 godina smatrale 'tropskima'.

'Njihovom širenju, u prvom redu iz Afrike, svakako su pridonijele klimatske promjene, ali i geopolitička situacija, ratovi, jer je došlo do urušavanja sustava nadzora zaraznih bolesti u brojnim državama. Vrlo često radi se o bolestima koje prenose vektori, primjerice komarci, što je teško spriječiti. Jedna od mogućnosti je vakcinacija, ali pod uvjetom da se pravovremeno dijagnosticiraju i da postoji efikasna vakcina', zaključuje prof.dr.sc. Kostelić.