PREŠIŠAO I PREMIJERA

Varga rekorder među ministrima po broju savjetnika

14.01.2015 u 10:23

Bionic
Reading

Ministar zdravlja Siniša Varga opasno se približio bivšoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel, vjerojatnoj rekorderki po broju savjetnika u suvremenoj povijesti hrvatskih vlastodržaca - izuzme li se bizaran slučaj Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj Zlatko Žervnja, kako je tportal ranije pisao, drži čak 66 savjetnika, no njihova titula ondje označava tek viši stupanj u glomaznoj birokratskoj hijerarhiji

Prema dostupnim podacima, Marina Lovrić Merzel na vrhuncu moći masno je plaćala čak 14 članova svojih savjeta. Siniša Varga, uz zamjenika i četiri pomoćnika, trenutačno na plaći, uz glavnu savjetnicu, ima još 11 savjetnika, od čega šest običnih i pet posebnih.

Time je ovaj ministar u svojoj kratkoj plovidbi izvršnom vlasti dobrano 'prešišao' kormilara Zorana Milanovića, a on trenutačno broji sedam savjetnika: četiri regularna (za vanjske odnose, diplomatski protokol, gospodarstvo i odnose sa Saborom) i tri posebna (kultura, znanost i europsko pravo). Podsjetimo, posebna savjetnica za odnose s javnošću napustila je Milanovića sredinom 2013.

Tportal.hr doznaje kakvim savjetničkim potencijalima raspolažu ostali ministri iz Milanovićeve vlade, a u nastavku teksta profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorava na sve štetnosti koje proizlaze iz jačanja politike naspram profesionalaca u ministarstvima.

Čak petero ministara funkcionira bez savjetnika, pouzdajući se valjda u vlastite i procjene svojih pomoćnika, zamjenika i ostalih članova ministarskih kabineta. To su ministar branitelja Predrag Matić, ministar turizma Darko Lorencin, ministar obrane Ante Kotromanović, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Po jednog savjetnika imaju ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović (posebni savjetnik), ministar financija Boris Lalovac, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, kao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. U red ministara s po dvoje savjetnika ulaze ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić

Po troje savjetnika imaju ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar uprave Arsen Bauk, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić te ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Među ministrima koji su angažirali po četvero savjetnika nalaze se ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina (troje 'običnih' i jednog posebnog).

Ministarstvo zdravlja: Ne primaju svi naknadu

Iz Ministarstvo zdravlja reagirali su na ovaj tekst naglasivši da posebni savjetnici ministra zdravlja Siniše Varge nisu zaposlenici Ministarstva zdravlja i za svoj angažman ne primaju nikakvu naknadu. 'Naime, posebni savjetnici ministra imenovani su uz suglasnost Vlade RH za pomoć pri pojedinačnim projektima u Ministarstvu zdravlja, koje je odgovorno za jedan od najsloženijih sustava javnih usluga, onih zdravstvenih', kažu. Posebni savjetnici, koji su angažirani na pojedinim projektima u ministarstvu, poput izrade Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.-2016., jedne od ključnih reformi Vlade RH, ponavljamo, bez financijske naknade, ne mogu se izjednačiti sa savjetnicima ministra, koji su državni službenici. Šest savjetnika koji su na plaći u Ministarstvu zdravlja su: glavna savjetnica Nevenka Kovač, Ivan Medved, savjetnik ministra za krizne slučajeve i incidentna stanja, Biserka Gregurek, savjetnica ministra, Antoaneta Bilić, savjetnica ministra, Mirela Bušić, savjetnica ministra i Vesna Lončar, savjetnica ministra. Uz to, ministar ima i posebne savjetnike koji za svoj angažman ne primaju naknadu. To su: Ratko Matijević, posebni savjetnik ministra za medicinske poslove, Marko Rudnički, posebni savjetnik ministra za reformske mjere, Tihana Govorčinović, posebna savjetnica ministra za ljekarničku djelatnost, Marija Kadović, posebna savjetnica ministra za djelatnost sestrinstva imenovana i Željko Rotim, posebni savjetnik ministra za djelatnost dentalne medicine.


Ivan Koprić
, predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu, podsjeća da je vlada Zorana Milanovića na samom početku zauzela poziciju 'političke vlade', tj. jačanja politike naspram profesionalaca u ministarstvima. Zato je ponovno uvela politički imenovane pomoćnike ministra umjesto ranijih ravnatelja koji su već bili prošli javne natječaje - doduše, bili su to lažni natječaji jer su imenovani isti ljudi koji su bili politički imenovani i na natječajima, uz niže uvjete nego bilo koji drugi, pa i najniži službenik, ustvrdio je Koprić.

'Politički savjetnici ministara uvedeni su kao nov institut, dosad u Hrvatskoj nepostojeći i nepoznat. U Europi ima zemalja koje ga koriste, poput Italije i Belgije, a iskustva su različita, uglavnom ne baš dobra. Uvođenjem mogućnosti imenovanja političkih savjetnika koji rade u kabinetima ministara po svemu sudeći prekršeno je ustavno načelo jednake dostupnosti javnih funkcija svima, radi kojeg se i moraju provoditi javni natječaji za službenike profesionalce', upozorava Koprić, dodajući da pritom nije odlučujuća okolnost, koja je više puta javno isticana, da će ti savjetnici biti samo privremeno na tim radnim mjestima, tj. do isteka mandata ove vlade, jer se i za takve, ne baš kratke periode zapošljavanja službenika profesionalaca, provodi natječaj.

Zašto pojedini ministri nemaju jednak broj savjetnika, pitanje je koje bi valjalo postaviti njima i predsjedniku Vlade, poručuje Koprić. Oni su, ondje gdje ih se koristi u Europi, zaduženi bilo za pomoć ministru, ako ne stigne obavljati sve poslove u ministarstvu u normalno radno vrijeme (jer postoje doista velika ministarstva s puno poslova i problema), bilo za provedbu politika koje je vlada obećala prilikom izbora, bilo radi nepovjerenja u službenike profesionalce. Vjerojatno je i kod nas u pitanju neka mješavina tih razloga, smatra Koprić.

Nenormalna situacija: Pomoćnici i savjetnici - međusobna konkurencija

On međutim postavlja sljedeće pitanje: ako je ponovno uvela političko imenovanje pomoćnika ministra, zašto je vladi Zorana Milanovića trebalo još i imenovanje političkih savjetnika? U neku ruku naime oni su si konkurencija unutar pojedinih ministarstava jer su pomoćnici zaduženi također za provedbu politike Vlade i trebaju biti lojalni i Vladi i ministru. Politički savjetnici ministra isto su lojalni i Vladi i ministru, ali kako ne rukovode nekim dijelom ministarstva, nego su u kabinetu ministra, dolaze u situaciju da se miješaju u posao pomoćnicima ministra ili da ih čak kontroliraju u ministrovo ime. Riječ je o situaciji koja ni u tom smislu jačanja političkog vodstva ministarstva nije sasvim normalna.

Milanovićevih sedam

Kategoriju savjetnika predsjednika Vlade ne treba miješati s kategorijom političkih savjetnika ministara, upozorava profesor Koprić. Savjetnici premijera po zakonu su mogli postojati i ranije, a imale su ih sve vlade; oni se imenuju po posebnim pravilima i nisu inovacija vlade Zorana Milanovića.

Premijer Milanović na početku svog mandata obznanio je imenovanje troje posebnih savjetnika i posebne savjetnice za odnose s javnošću Zinke Bardić, a ona ga je putem napustila. To su Slavko Goldstein (kultura), Neven Budak (znanost) i Siniša Petrović (europsko pravo). Sva trojica obavljaju posao posebnih savjetnika bez naknade. Od premijerovih četvero (regularnih) savjetnika iz Ureda premijera, na čelu s Tomislavom Sauchom, u javnosti su nastupili savjetnik za vanjsku politiku, bivši veleposlanik Neven Pelicarić te savjetnica za gospodarstvo Spomenka Rakušić, a Milanovića je pratila u gospodarsko-diplomatskom pohodu na SAD. U savjetničkom timu nalaze se i Ivan Mašina, savjetnik o diplomatskom protokolu, ali i Dalibor Prevendar, koji se brine o odnosima Vlade i Sabora, a svojedobno je - od 2004. do 2008. - savjetovao i premijera Ivu Sanadera kao član Savjeta za razvoj civilnog društva.

'Još je veći problem u tome što takvi politički savjetnici ministra mogu via facti doći u poziciju da daju naloge službenicima profesionalcima, čak i mimo pomoćnika ministra. Postavlja se pitanje trebaju li profesionalci uopće izvršavati takve naloge i zahtjeve? Pravno, ne trebaju, jer imaju svoje šefove, a to su u krajnjoj liniji pomoćnici ministra. Što ako ne izvrše takve naloge? Hoće li ministar pokrenuti disciplinski postupak protiv njih? Kako će ih kazniti za neposluh prema političkim savjetnicima? Sve su to pitanja koja nisu regulirana i nije jasno kako politički savjetnici funkcioniraju u stvarnosti', upozorava Koprić.

Prema njegovom mišljenju, takvu vrstu političkih savjetnika imalo bi smisla uvesti samo da pomoćnici ministra i sami nisu politički imenovani. No i u tom slučaju trebalo bi riješiti ustavnopravna pitanja dopustivosti takvog imenovanja, a ako bi se našlo rješenje sa stajališta Ustava, onda bi ovlasti i dužnosti politički imenovanih savjetnika trebalo detaljno regulirati radi osjetljivosti njihove uloge i mogućih negativnih posljedica koje mogu izazvati svojim djelovanjem.

'Kao što je nedopustivo to da se službenici profesionalci za radnog vremena aktivno bave politikom, što isto nismo iskorijenili, tako je jednako nedopustivo to da se politički savjetnici olako miješaju u stručne poslove u ministarstvima. Ne zaboravimo da postoje vrlo osjetljivi slučajevi na kojima rade službenici i kojima su u pitanju neka važna prava građana, pa ćemo vidjeti da je nedopustivo političko uplitanje političkih savjetnika, čak i pomoćnika ministra ili samih ministara, u takve slučajeve', zaključuje Koprić.