Za sedam gradskih dječjih vrtića i dva objekta I. osnovne škole Grad Varaždin raspisao je natječaj za obnovu prema načelima energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti oko sedam milijuna kuna, a to ulaganje trebalo bi se vratiti kroz uštede za energente u roku od najviše 14 godina
Je li to ostvarivo?
U Program energetske obnove javnih zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Grad Varaždin lani je prijavio sve gradske vrtiće i osnovne škole, odnosno ukupno 14 objekata s radovima od 21 milijun kuna, što je najviše u Hrvatskoj, a slijedi zatim Zagreb sa 13 objekata. Nakon toga provedeno je 'energetsko snimanje' svih objekata sedam gradskih vrtića i osnovnih škola koje su predložene prvenstveno za energetsku obnovu.
'Zadnji gradski dječji vrtić napravljen je 80-ih godina, a njihove temeljitije obnove nije bilo desetljećima. Stoga ne čudi da su prošli svi prijavljeni vrtići i dva objekta I. osnovne škole za čiju će obnovu Ministarstvo platiti projektnu dokumentaciju', veli varaždinski gradonačelnik Goran Habuš
U obnovu vrtića i škole, kako dodaje, uložit će se oko sedam milijuna kuna.
'Troškove ulaganja u objekte snosi ponuditelj izabran na javnom nadmetanju, a vlasnik objekata obvezuje se isplatiti ga kroz ostvarenu uštedu tijekom ugovorenog perioda od najviše 14 godina. Tijekom tog perioda ponuditelj postaje pružatelj energetske usluge koji u cijelosti snosi financijski, tehnički, komercijalni i gospodarski rizik provedbe ugovora', pojašnjava Habuš.
Da bi se zgrada mogla obnoviti po ovom modelu, kako naglašava, nužno je da nakon obnove troškovi energenata budu najmanje 30 posto niži u odnosu na ranije stanje.
'Kod nekih objekata procijenjeno je da će ušteda biti i 40 posto', ističe Habuš koji najavljuje energetsku obnovu drugih gradskih objekata, poput kazališta, bazena i muzeja koje je Varaždin prvi prijavio u Hrvatskoj.
'Ovo je model energetske obnove javnih zgrada bez opterećivanja proračuna jedinica lokalne samouprave, a to je ključno kada proračuni gradova i općina ne mogu samostalno krenuti u energetsku obnovu veći broj javnih zgrada', naglašava Natalija Martinčević, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika, koja dodaje da se nada kako će se zahvaljujući uštedama energenata urediti ne samo prozori i fasade, nego i sanitarija i drugi prostori.
Da bi ovaj model bi zanimljiv ponuditeljima, kako dodaje, HBOR daje iznimno povoljnu kreditnu liniju s četiri posto kamate na ročnost od 14 godina. Međutim, pitanje je hoće li to biti dovoljno za uspjeh projekta. Naime, sedam gradskih vrtića i I. osnovna škola godišnje potroše za sve energente i vodu milijuna kuna, što znači da godišnje trebalo uštedjeti minimalno pola milijuna kuna kako bi se kroz 14 godina vratilo ulaganje od sedam milijuna kuna.
