PREPORUKA STRUČNJAKA

'Umjesto na ceste, mljekari bi se trebali preseliti u planine'

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 28.02.2012 14:41
  • Objavljeno 28.02.2012 u 13:35
krave na pašnjaku

krave na pašnjaku

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock/Getty Images

Hrvatski mljekari diljem zemlje već se petnaesti dan blokadom cesta bore za veću otkupnu cijenu litre mlijeka. Prerađivačka industrija ni Ministarstvo poljoprivrede ne daju ni lipe više, a mljekari ne odustaju, pa neki čak razmišljaju o radikalnijim prosvjednim mjerama. Situaciju za tportal analizira stručnjak za poljoprivredu i nezavisni konzultant, dr. sc. Darko Znaor koji smatra da rješenje nije u blokadama, nego u brdsko-planinskom uzgoju te lancu malih privatnih mljekara

'Nema jednostavnog rješenja problema za mljekarstvo jer je vrlo teško dokučiva istina tko je u ovoj situaciji u pravu, a tko u krivu', komentira dr. sc. Darko Znaor nastalu situaciju u kojoj mljekari ulaze u treći tjedan prosvjeda tražeći otkupnu cijenu litre mlijeka od 2,70 kuna umjesto 2,30 kuna, koliko im nude prerađivači i država sa 50 lipa poticaja.

Mljekari tvrde da će smanjenjem otkupne cijene mlijeka za 40 lipa cijela industrija ove godine izgubiti 20 milijuna kuna na koje su računali kada su se zaduživali u bankama te traže usklađivanje otkupne cijene mlijeka sa zemljama Europske unije.

'Mljekari imaju svoje argumente i naravno da je proizvodnja mlijeka od strateškog interesa i da država ne može ostati po strani, ali nepravedno je da novi ministar poljoprivrede koji nije luk jeo ni luk mirisao sada treba riješiti problem koji je nastao daleko prije, s nekom drugom vlašću. Naime, nije nikakva tajna da su se do sada poticajima kupovali glasovi', rekao je Znaor.

On tvrdi da mljekari nisu u pravu kada govore da im država ne uplaćuje dovoljno potpora i kaže da su hrvatski mljekari dobivali 25 posto više poticaja od starih članica Europske unije, a čak 50 posto više po hektaru od novih članica: 'Hrvatski mljekari su ljudi koji se ipak bave poslom za koji nisu kvalificirani, odnosno vrlo mali broj mljekara ima formalnu izobrazbu. Pozivati se na to da Hrvatska nema dovoljno visoke poticaje nije ispravno jer brojke to ipak ne kazuju.'

Znaor kaže da su se mljekari u Hrvatskoj našli u klopci u koju su u velikoj mjeri upali vlastitim neznanjem i lakomislenošću: 'O čemu je riječ? Dobar dio proizvođača mlijeka ovisi o poljoprivrednim inputima, odnosno kupuju gnojiva i stočnu hranu umjesto da hrane stoku travom jer je to daleko jeftinija proizvodnja. Prevladava industrijski način proizvodnje mlijeka i dok je mineralno gnojivo bilo jeftino, to je bilo isplativo, ali sad kad je nastala energetska kriza, takva proizvodnja postala je neizdrživa.'

Kada govorimo o samoj otkupnoj cijeni po litri mlijeka, ona se, naravno, razlikuje od zemalja EU-a: 'Smiješno je da mljekari traže otkupnu cijenu mlijeka kao u Francuskoj. To je isto kao da medicinske sestre idu u štrajk jer francuske medicinske sestre imaju veću plaću od njih. To nije argument.'

Rješenje problema Znaor vidi u brdsko-planinskim područjima zemlje koja su, smatra, 'bogom dana za ekstenzivnu proizvodnju'. 'Tamo nema mljekarstva i to nam dolazi na naplatu. Mljekarstvo je razvijano u ravničarskoj Hrvatskoj koja je postala talac industrije pa su danas mljekari ucijenjeni s jedne strane skupom industrijskom hranom, a s druge strane ih ucjenjuju otkupljivači mlijeka. On što bi bilo srednjoročno rješenje je stočarstvo u brdsko-planinskim područjima i u mreži malih privatnih mljekara.'

Znaor kaže da bi se na taj način osigurala jeftinija i kvalitetnija proizvodnja mlijeka s brdsko-planinskih pašnjaka te da bi se u isto vrijeme omogućio prosperitet relativno nerazvijenih područja zemlje. 'Tako ne bismo bili ovisni o industriji inputa i cijena bi bila stabilna', kaže Znaor.

Preporuka Vladi i mljekarima je da se usredotoče na razvoj i poticanje mreža malih mljekara jer su one, smatra Znaor, okosnica održivog razvitka.  

Mladen Lončar

Mladen Lončar

Izvor: tportal.hr / Autor: Mladen Lončar

Darko Znaor: Mljekari nisu u pravu kada govore da im država ne uplaćuje dovoljno potpora

'Mljekarima bi bio savjet da pokušaju vidjeti gdje mogu napraviti učinkovitiju proizvodnju - skupa stočna hrana jednostavno nije održiva u nadolazećoj krizi. Drugo – neodgovorno je da dio mljekara nema izobrazbu za ono za što traže poticaje. Trebali bi poboljšati svoja znanja i vještine u proizvodnji. Treća stvar – mislim da bi, umjesto da isključivo ovise o otkupu velikih otkupljivača, bilo bolje da se udruže i osnuju male mljekare na lokalnoj ili regionalnoj razini', poručuje Znaor.

Kada je u pitanju Vladina odgovornost, Znaor smatra da bi ona trebala usmjeriti svoju strategiju i poticaje proizvodnji mlijeka koja ne ovisi o skupoj industrijskoj hrani, odnosno prema ekološkoj proizvodnji. Također, i država bi trebala jačati mljekarstvo u brdsko-planinskim područjima. 

Dakle, umjesto prosvjeda i inzistiranja na staroj otkupnoj cijeni mlijeka, potrebno je što prije prijeći na nove, racionalnije načine za učinkovitu i kvalitetnu proizvodnju.  

'Rješenje problema, naravno, nije jednostavno jer je razina poticaja u Hrvatskoj do sada bila nerealno visoka. Hrvatski BDP nije u mogućnosti podnijeti tako visoke poticaje u poljoprivredi. Dio proizvođača se polakomio za poticajima i programima koji su jedno vrijeme trajali i bili su vrlo primamljivi. No danas se postavlja pitanje jesu li uistinu svi poljoprivrednici uložili u proizvodnju i znanje ili su taj novac uložili u nešto što nema veze s poljoprivredom', pita se Znaor i poručuje da bi u svakom slučaju trebalo postrožiti inspekciju za primatelje poticaja da bismo bili sigurni u to da se novac hrvatskih građana troši za razvoj poljoprivrede, a ne privatne interese pojedinaca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi