Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posljednjih je tjedana značajno promijenio pristup prema Bjelorusiji, jasno poručivši da Minsk više neće biti pošteđen ako nastavi pomagati ruskoj vojsci. Nakon javnog ultimatuma bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku, Kijev tvrdi da je dio opreme koja je služila ruskim napadima dronovima već isključen.

Analitičari smatraju da se time mijenja dosadašnja dinamika odnosa između Ukrajine i Bjelorusije. Dok je Kijev ranije nastojao izbjeći izravnu konfrontaciju s Minskom, sada otvoreno upozorava da će gađati ciljeve na bjeloruskom teritoriju ako se nastavi vojna suradnja s Moskvom.

Govoreći 19. lipnja, Zelenski je optužio Bjelorusiju da, unatoč tvrdnjama kako ne želi sudjelovati u ratu, i dalje aktivno pomaže Rusiji.

Posebno je izdvojio relejne sustave postavljene na komunikacijskim tornjevima u dvjema bjeloruskim regijama uz granicu s Ukrajinom. Prema njegovim riječima, ta oprema omogućuje Rusiji preciznije upravljanje bespilotnim letjelicama koje napadaju ukrajinsku civilnu infrastrukturu.

'Ako ih oni ne isključe, učinit ćemo to mi', poručio je Zelenski.

Lukašenko gotovo tjedan dana nije odgovarao na prijetnje. No nekoliko dana poslije Zelenski je izjavio da su relejni sustavi prestali raditi još 22. lipnja.

'Prema informacijama koje sam dobio, oprema je prestala raditi na teritoriju Bjelorusije. Je li uklonjena ili samo deaktivirana, zasad ne mogu potvrditi', rekao je ukrajinski predsjednik.

Minsk nije potvrdio tvrdnje

Bjeloruske vlasti nisu komentirale tvrdnje Zelenskog, niti su potvrdile gašenje sustava.

Ipak, ukrajinski graničari navode da je posljednjih dana znatno smanjen broj ruskih napada dronovima iz smjera Bjelorusije prema sjeveru Černigivske oblasti, što dio analitičara smatra neizravnom potvrdom da su relejni sustavi doista prestali raditi.

Lukašenko je šutnju prekinuo 25. lipnja tijekom susreta s guvernerom Moskovske oblasti.

'Nedavno su ovdje bili Zelenskijevi predstavnici. Rekao sam im neka poruče svom predsjedniku da će se, ako misli da s nama može razgovarati na takav način, priroda ovog rata odmah promijeniti', izjavio je Lukašenko, nakon čega je otputovao na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kijev prvi put otvoreno prijeti Bjelorusiji

Stručnjaci smatraju da je Lukašenko popustio jer je svjestan koliko je Bjelorusija ranjiva na moguće ukrajinske udare.

Zamjenica voditelja vanjske politike think tanka New Eurasia Strategies Center Katia Glod smatra da ga najviše brinu rafinerije nafte, jedan od rijetkih važnih izvora prihoda za bjelorusko gospodarstvo, ali i njegova osobna sigurnost, piše Kyiv Independent.

Ističe da je Ukrajina prvi put od početka rata promijenila strategiju te više ne pokušava umiriti Lukašenka, nego ga otvoreno odvraća prijetnjama.

'Takav pristup zasad se pokazao učinkovitim. Ako se nastavi, Lukašenko bi mogao biti spremniji i otvorenije se suprotstaviti Putinu', ocijenila je Glod.

Na meti bi se mogle naći rafinerije

Analitičari upozoravaju da relejni sustavi nisu jedini problem.

U istom obraćanju Zelenski je pozvao Minsk da prestane isporučivati gorivo ruskoj vojsci, što mnogi tumače kao prikrivenu prijetnju bjeloruskim rafinerijama u Moziru i Novopolocku.

Njihova je važnost dodatno porasla nakon što su ukrajinski napadi ozbiljno poremetili rusku proizvodnju goriva. Prema dostupnim podacima, Bjelorusija je u svibnju ove godine Rusiji izvezla čak 26 puta više benzina nego u istom razdoblju prošle godine.

Ukrajinski novinar Jurij Pančenko smatra da cilj Kijeva nije privremeni ustupak, nego potpuno zaustavljanje vojne suradnje između Bjelorusije i Rusije.

'Ukrajina više ne pokušava umiriti Lukašenka, nego ga prisiliti da promijeni ponašanje', rekao je.

Hoće li se Bjelorusija dublje uključiti u rat?

Ultimatum Zelenskog dolazi u trenutku kada se ponovno govori o mogućem većem uključivanju Bjelorusije u rat.

Ukrajinski predsjednik nedavno je ustvrdio da Minsk uz južnu granicu gradi prometnu infrastrukturu, skladišta goriva i streljiva te upozorio da se mora zaustaviti razvoj infrastrukture koja bi mogla poslužiti za novu agresiju.

Istodobno je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga upozorio na nove mobilizacijske vježbe u bjeloruskoj Hrodnjenskoj oblasti, ocijenivši da služe zastrašivanju susjednih država i političkom pritisku u interesu Kremlja.

Unatoč tome, većina vojnih analitičara smatra da Lukašenko i dalje nema interesa izravno ući u rat. Procjenjuju da Putinu više odgovara stabilna Bjelorusija koja služi kao logistička baza i izvor goriva nego otvaranje nove bojišnice.

Ipak, upozoravaju kako je odnos Kijeva prema Minsku u posljednjim tjednima doživio potpun zaokret. Nakon četiri godine oprezne politike, Ukrajina je prema Bjelorusiji prvi put zauzela otvoreno konfrontacijski stav i počela koristiti ultimatume kao sredstvo pritiska.