Tužba je podnesena protiv Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikata vozača i prometnih radnika ZET Zagreb te Sindikata autobusnog i tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb. Predmet je automatskom dodjelom pripao sutkinji izvjestiteljici Lidiji Bošnjaković.

Na početku ročišta sutkinja je izvijestila da je neposredno prije rasprave u spis stigla obavijest o primitku elektroničkog podneska drugog i trećeg tuženika. Podnesci su uručeni ZET-u, čiji odvjetnici nisu tražili dodatni rok za očitovanje.

Odvjetnici ZET-a prvi su iznijeli svoje stajalište

Rekli su da ostaju pri tužbi i svim njezinim navodima te se osvrnuli na odgovor sindikata. Njihov je ključni argument da se odredbe starog kolektivnog ugovora nastavljaju primjenjivati, uključujući obvezu socijalnog mira.

‘Kolektivni ugovor iz 2023. godine je u članku 185 stavak 4 propisao da u vremenu dok se ne potpiše novi ugovor ostaje na snazi sve odredbe ovog ugovora. Prema tome, sindikati i poslodavac ZET ugovorili su nastavak primjene kolektivnog ugovora u cjelini. S obzirom da se i nadalje primjenjuju sve odredbe ugovora, primjenjuje se i članak 181 stavak 2, koji propisuje da se za vrijeme poštivanja odredbi tog ugovora stranke obvezuju na socijalni mir’, rekao je odvjetnik ZET-a.

Odvjetnik ZET-a ustvrdio je da kolektivni ugovor i dalje vrijedi u cijelosti te da su sindikati obvezni poštovati klauzulu socijalnog mira. Kao potvrdu naveo je njihove dopise kojima traže ostvarivanje prava vezanih uz sindikalni rad.

‘Pored toga, imenovano je i djeluje Povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora koje je u dijelu sadržano i od predstavnika sindikata’, rekao je.

Prema drugom argumentu ZET-a, štrajk nije smio početi prije utvrđivanja poslova koji se tijekom njega ne smiju obustaviti. Odvjetnik tvrdi da takav postupak ne sprječava štrajk, nego odgađa njegov početak. ‘To je i logično, jer ukoliko sindikat može započeti sa štrajkom bez da se utvrde ti nužni poslovi, onda je uopće njihovo propisivanje u zakonu bespotrebno’, poručio je.

Odvjetnik ZET-a tvrdi da je prijedlog za utvrđivanje nužnih poslova podnesen na vrijeme, do završetka mirenja. Kao potvrdu navodi da su se sindikati potom uključili u postupak. Smatra i da je ZET dovoljno obrazložio štetu koju trpi zbog gotovo potpune obustave javnog prijevoza, osobito za građane koji o njemu ovise pri odlasku na posao, u školu ili zdravstvene ustanove.

Iskaz odvjetnika sindikata

Odvjetnik prvog tuženika odbacio je tvrdnju da sindikate i nakon 31. ožujka 2026., kada je istekao kolektivni ugovor iz veljače 2023., obvezuje klauzula socijalnog mira.

Pozvao se na članak 199. Zakona o radu: ‘Na snazi ostaju samo njegove tzv. normativne odredbe koje reguliraju prava i obaveze radnika iz radnog odnosa na koji se taj kolektivni ugovor primjenjuje’.

Kad bi i obveza socijalnog mira vrijedila nakon isteka ugovora, tvrdi odvjetnik, poslodavac bi mogao izbjegavati potpisivanje novog ugovora i tako trajno onemogućiti štrajk.

Odvjetnik sindikata tvrdi da Zakon o radu ne uvjetuje zakonitost štrajka prethodnim utvrđivanjem nužnih poslova. ZET je, kaže, taj postupak mogao pokrenuti još u ožujku 2023., ali je prijedlog sindikatima poslao tek posljednjeg dana mirenja. Sindikati ga nisu bili dužni prihvatiti.

Odbacio je i tvrdnju da šteta zbog obustave rada čini štrajk nezakonitim, navodeći da je ona očekivana posljedica štrajka.

Odvjetnik drugotuženika rekao je da je njegova stranka tužbu dobila jučer.

"Iz tužbe se vidi da su se oni već 9. rujna počeli pripremati za ovaj parnični postupak", rekao je.

Kaže da stranke u ovom postupku nisu u ravnopravnom položaju. "iz tužbe je razvidno da je tužitelj tužbu predao u petak, 25. rujna u 15:15 sati, kad više stručne i administrativne službe na Sudu više ne rade", rekao je i dodao da se zakonom propisuje četiri dana.

To pokazuje da se nije pregovaralo u dobroj vjeri, a pritom ne mislim na Upravu ZET-a, nego na gradonačelnika. Važno je da to znaju i građani Zagreba", rekao je odvjetnik.