Kako bi dobila predviđenih 120 milijardi dolara za obranu, Ukrajina treba dobiti 60 milijardi od EU, o čemu vodi pregovore, a ostatak bi trebao osigurati MMF. No, skandal u antikorupcijskoj agresiji te spor, ali stalan napredak Rusa ovaj cilj dovode u pitanje
Najmanje 120 milijardi dolara za obranu trebat će Ukrajini sljedeće godine, poručio je donedavni premijer, a trenutni ministar obrane Denis Šmihal.
U ovom trenutku, Ukrajina vodi pregovore s Europskom unijom, koji bi joj trebali osigurati polovicu tog iznosa, dok istovremeno premijerka Julija Sviridenko namjerava razgovarati s Međunarodnim monetarnim fondom, kako bi osigurala fiskalne potrebe.
"Ako se u osnovnom scenariju pretpostavi da će se rat nastaviti i sljedeće godine, vrlo je vjerojatno da ćemo tijekom posjeta u kolovozu imati novi program MMF-a", rekla je ukrajinska premijerka za Bloomberg. Dodala je da će se raspravljati o "ekonomskim i vojnim scenarijima da bi se utvrdilo bi li novi program bio razuman i koji bi mogli biti parametri".
vezane vijesti
'Testirajte u Ukrajini'
Sviridenko je do kraja godine obećala riješiti i pitanje korupcije u okviru takozvanog Instrumenta za Ukrajinu, odnosno financijske pomoći EU. No, akcija ukrajinskih obavještajaca u kojoj su uhitili dužnosnike Agencije za borbu protiv korupcije (NABU), mogla bi usporiti cijeli proces, a možda i ostaviti Ukrajinu bez dijela novca.
S druge strane, Sviridenko ima jak adut, u dopuštanju testiranja najnovijih vojnih proizvoda stranih kompanija izravno na bojišnici. Prema modelu 'Test in Ukraine', strane tvrtke bi slale svoje oružje i pružale obuku ukrajinskim vojnicima, koji bi to oružje koristili u borbi protiv Rusa, a zatim pisali izvješća.
Iako interes stranih tvrtki postoji, pitanje je kako će se razvijati sukob, ako to oružje bude upotrijebljeno na ruskom teritoriju. Iz Kremlja su već poručili da bi interesi zemalja iz kojih je došlo oružje postali legitimna meta.
Bez novca se ne može
Kako bilo, bez novca se ne mogu voditi složene vojne operacije, a da se istovremeno u pozadini osigura život i rad civila. Stoga Rusi nerijetko gađaju upravo privredne subjekte, iako ni njima, ekonomski gledajući, 'ne cvatu ruže'.
A na bojišnici je situacija mahom nepromijenjena. Rusi ostvaruju spor, ali stalni napredak, koji se ogleda u njihovom ulasku u Pokrovsk.
Stoga ne čudi da u četvrtak počinje novi krug pregovora Ukrajine i Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je već definirao da će se raspravljati o povratku ratnih zarobljenika i otete djece te o pripremama za njegov sastanak s Putinom, koji se, najvjerojatnije, neće dogoditi.
Na potonjem sastanku, dvije su delegacije izmijenile memorandume s vlastitim prijedlozima mjera koje bi vodile prema primirju. Ukrajinci su praktički ponovili američke zahtjeve, a Rusi od njih traže odricanje od teritorija, prihvaćanje neutralnosti, ograničavanje vojske te slobodno djelovanje Ruske pravoslavne crkve, ali i izbore 100 dana nakon ukidanja izvanrednog stanja.
