Bijela kuća je u utorak potvrdila da je privremeno zaustavila dio isporuka oružja Ukrajini. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je ta odluka donesena 'u interesu SAD-a', nakon što je Ministarstvo obrane provelo reviziju vojne pomoći i potpore drugim državama.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da 'svako odgađanje ili odugovlačenje u pružanju potpore obrambenim sposobnostima Ukrajine samo potiče agresora da nastavi rat i teror, umjesto da traži mir'.

Posebno su istaknuli hitnu potrebu za jačanjem ukrajinske protuzračne obrane, jer Rusija gotovo svake noći napada ukrajinske gradove projektilima i dronovima. Američki veleposlanik u Kijevu pozvan je u srijedu na razgovore u ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Međutim, Ministarstvo obrane Ukrajine izvijestilo je da još nije zaprimilo nikakvu službenu obavijest o 'obustavi ili reviziji' isporuka, pozvavši javnost da ne donosi zaključke na temelju nepotpunih informacija. U istoj izjavi istaknuli su kako se rat može okončati jedino 'dosljednim i zajedničkim pritiskom na agresora', piše BBC.

Kremlj likuje

Ukrajina je proteklog vikenda pretrpjela najveći zračni napad od početka ruske invazije, s više od 500 dronova te balističkih i krstarećih projektila ispaljenih na ukrajinske gradove. Američki dužnosnici nisu precizirali koje su točno isporuke zaustavljene, no prema informacijama NBC-ja, među njima bi mogli biti presretači za sustave Patriot, streljivo za haubice, rakete i bacači granata.

Sjedinjene Države poslale su Ukrajini desetke milijardi dolara vojne pomoći od početka ruske invazije u veljači 2022., što je kod dijela Trumpove administracije izazvalo zabrinutost zbog sve manjih američkih zaliha oružja. Kremlj je, s druge strane, pozdravio vijest o smanjenju isporuka, ustvrdivši da bi to moglo ubrzati kraj rata. 'Što je manje oružja isporučeno Ukrajini, to smo bliže završetku specijalne vojne operacije', izjavio je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Fedir Venislavski, zastupnik vladajuće stranke u Ukrajini, ocijenio je američku odluku 'bolnom i krajnje neugodnom, osobito u svjetlu terorističkih napada koje Rusija svakodnevno provodi nad Ukrajinom'. Neimenovani ukrajinski vojni izvor izjavio je za AFP kako je Ukrajina 'ozbiljno ovisna o američkoj vojnoj pomoći', dodajući da se Europa trudi pomoći, ali da će bez američke municije situacija biti 'izuzetno teška'.

Europska politička potpora nije univerzalna

Europski saveznici Ukrajine u posljednje su tri i pol godine uložili milijarde eura vojne pomoći. No, politička potpora toj pomoći nije univerzalna.

Češki predsjednik Petr Pavel, bivši predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a i snažan zagovornik potpore Ukrajini, izjavio je za BBC Russian kako 'ne može jamčiti' nastavak isporuka streljiva, budući da to ovisi o ishodu nadolazećih parlamentarnih izbora u Češkoj. 'Ne znam koje će prioritete imati nova vlada', rekao je Pavel.

Izvori u američkom Ministarstvu obrane za CBS News navode kako je privremena obustava povezana sa zabrinutošću zbog niskih zaliha oružja, iako je glasnogovornica Anna Kelly naglasila da 'borbena spremnost američkih oružanih snaga nije upitna – samo pitajte Iran'.

Zamjenik američkog ministra obrane, Elbridge Colby, izjavio je da Pentagon 'nastavlja predsjedniku pružati snažne opcije za nastavak vojne pomoći Ukrajini', ali je dodao kako Ministarstvo 'temeljito preispituje i prilagođava svoj pristup u postizanju tog cilja, vodeći računa o spremnosti američkih snaga za druge obrambene prioritete'.

Trump i Zelenski netom razgovarali

Zastoj u isporukama dolazi manje od tjedan dana nakon što su američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali o protuzračnoj obrani na summitu NATO-a u Nizozemskoj.

Na pitanje BBC-ja o dodatnim sustavima Patriot, Trump je tada izjavio: 'Vidjet ćemo možemo li neke od njih učiniti dostupnima.' Dodao je i da je razgovor sa Zelenskim bio srdačan: 'Bilo je između nas i teških trenutaka, ali nije mogao biti ljubazniji.'

Njih dvojica su u ožujku imali napet razgovor u Ovalnom uredu, nakon kojeg je Trump odlučio zamrznuti vojnu pomoć Ukrajini koju je prethodno odobrio bivši američki predsjednik Joe Biden. Tada je privremeno prekinuta i obavještajna suradnja – no obje su odluke kasnije povučene. Krajem travnja, SAD i Ukrajina potpisali su sporazum kojim Washington dobiva pristup ukrajinskim rudnim bogatstvima u zamjenu za daljnju vojnu pomoć.

U međuvremenu, francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je telefonski razgovarao s Vladimirom Putinom – prvi put nakon više od dvije i pol godine. Razgovor je trajao više od dva sata, a prema priopćenju Elizejske palače, Macron je pozvao na prekid vatre i početak pregovora o 'čvrstom i trajnom rješenju sukoba'.

Kremlj je objavio kako je Putin 'podsjetio Macrona' da je Zapad kriv za rat jer je 'godinama ignorirao sigurnosne interese Rusije'. Prošlog je mjeseca Putin izjavio da Ukrajince i Ruse vidi kao jedan narod te poručio: 'U tom smislu, cijela je Ukrajina naša.'

Rusija trenutačno kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine. Moskva posljednjih mjeseci ostvaruje spore, ali konstantne pomake na bojištu i ovog je tjedna objavila da je zauzela cijelu Luhansku oblast. Također tvrdi da je osvojila nova područja u jugoistočnoj regiji Dnipropetrovska.

U utorak je ukrajinski napad pogodio rusku tvornicu za proizvodnju dronova i radara u Iževsku, više od 1.000 kilometara od ukrajinske granice, pri čemu su poginule tri osobe.