Ukrajina pojačava napade na Krim da bi pritisnula Kremlj i natjerala ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore o završetku rata. Kijev posljednjih mjeseci intenzivno gađa opskrbne pravce i ključnu infrastrukturu na poluotoku koji Rusija smatra jednim od svojih najvažnijih strateških i simboličkih područja
Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, od početka rata ima veliko značenje za Putina. Osim što je dom Crnomorske flote, taj je poluotok postao simbol ruske moći i jedan od najvažnijih političkih projekata aktualnog ruskog predsjednika, piše New York Times.
vezane vijesti
No sve češći ukrajinski napadi doveli su do ozbiljnih poremećaja u svakodnevnom životu stanovnika Krima. Tisuće ljudi suočavaju se s dugotrajnim nestancima električne energije, a prekidi opskrbe utječu i na vodoopskrbu jer brojna crpilišta ovise o električnim pumpama. Zbog toga su u nekim dijelovima poluotoka zatvoreni dječji kampovi, a vlasti su morale evakuirati dio objekata.
Velik problem predstavlja i nestašica goriva. Ukrajinski napadi na skladišta i opskrbne pravce ozbiljno su poremetili distribuciju, zbog čega su ruske vlasti pokušale ograničiti prodaju benzina. Gorivo je sada uglavnom rezervirano za hitne službe i komunalne sustave, a građanima se povremeno omogućuje kupnja na ograničenom broju benzinskih postaja.
Priznao problem
Ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog vikenda je prvi put javno komentirao situaciju na Krimu, poručivši stanovnicima da će 'sve potrebe biti zadovoljene' te obećao dodatnu opskrbu morem i kopnenim putem. Proruski čelnik Krima Sergej Aksjonov upozorio je pak stanovnike da se u skorije vrijeme ne očekuje normalizacija opskrbe gorivom.
Oni se stoga na društvenim mrežama sve češće žale na višednevne nestanke struje, nestašicu vode i goriva te otežano funkcioniranje svakodnevnog života.
Ključna prometna poveznica između Rusije i Krima ostao je Kerčki most, izgrađen nakon ruske aneksije, te je praktički postao jedina pouzdana veza s Rusijom zbog ukrajinskih napada na brodove u Crnom moru i prometnice koje povezuju poluotok s okupiranim dijelovima južne Ukrajine.
Ukrajinske snage više su puta napale most, a njegovo eventualno uništenje otežalo bi opskrbu Krima i moglo bi, kako je ranije najavio Kijev, pretvoriti ga u svojevrsni otok. Krim ima i golemu simboličku vrijednost za Kremlj jer je Putin aneksiju 2014. godine više puta opisivao kao ispravljanje 'povijesne nepravde', a upravo mu je njegovo pripajanje značajno povećalo popularnost među ruskim građanima.
Ukrajina posljednjih mjeseci raspolaže znatno većim brojem domaće proizvedenih dronova i projektila dugog dometa nego ranije. Kijev tako sve češće izvodi napade duboko na ruskom teritoriju, uključujući Moskvu i Krim, pri čemu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takve operacije naziva 'sankcijama dugog dometa'.
Napadi na Krim i rusku energetsku infrastrukturu povećavaju pritisak na Moskvu jer rat sve više pogađa svakodnevni život stanovnika Rusije i okupiranih područja. Unatoč tome, Putin zasad ne pokazuje znakove popuštanja te je poručio da napadi Ukrajinaca neće promijeniti njegove ratne ciljeve na istoku i jugu njihove zemlje.
