Bivši vođa kineskoga studentskog pokreta za demokraciju i jedan od vođa prosvjeda na pekinškom trgu Tiananmenu 1989. Zhou Yongjun uhićen je u Kini po optužbi za prijevaru, rekla je u srijedu njegova obitelj, a prenijele svjetske agencije
PEKING - Vođa Autonomnog saveza pekinških studenata, jedne od najaktivnijih organizacija tijekom 'Pekinškog proljeća' 1989., Yongjun je službeno uhićen pošto je više od sedam mjeseci u tajnosti proveo u pritvoru nakon povratka iz progonstva u SAD-u, gdje ima boravište.
Policija iz njegova rodnog grada Suininga u pokrajini Sečuanu u srijedu je o uhićenju pismeno izvijestila njegovu obitelj, rekao je Yongjunov brat Lin, dodavši kako ne zna pojedinosti optužnice.
Njihova sestra Sufen rekla je kako je Yongjun nestao nakon ulaska u Kinu iz Hong Konga 30. rujna prošle godine. U međuvremenu se neslužbeno doznalo kako je bio u prihvatnom centru Shenzhenu, jer su o tome obitelj izvijestili drugi zatvorenici koji su u međuvremenu pušteni iz centra. Uprava Shenzhena višekratno je nijekala da je Yongjun kod njih u pritvoru, pa je to službeno potvrdila tek policijska obavijest.
Optužbu o prijevari odbacila je Yongjunova partnerica Zhang Yuewei, nazvavši je neutemeljenom.
'On je dugo bio u tajnosti u pritvoru. Najprije su ga optužili za špijunažu i političke zločine, a sad su izvukli tu optužbu o financijskoj prijevari', rekla je Zhang telefonom za Reuters iz Los Angelesa, gdje živi s Yongjunom.
'Rekli su nam kako je riječ o optužbi za prijevaru, ali još je mnogo toga nejasno i čekamo dodatne informacije', rekao je Zhou Lin, izrazivši sumnju u optužbu, jer mu nije jasno kako je moguće da je njegov brat optužen za prijevaru u Kini kad već godinama živi u SAD-u.
Djelatnik Ureda za javnu sigurnost Suininga Xing Lin potvrdio je postojanje 'slučaja Zhou', ali bez ikakvih pojedinosti.
Iako nije jasno ima li Yongjun američku 'zelenu kartu' ili nema, zbog činjenice da je riječ o osobi s prebivalištem u SAD-u, američko je veleposlanstvo u Pekingu u srijedu stupilo u kontakt s kineskim ministarstvom vanjskih poslova kao što je to, po riječima glasnogovornice veleposlanstva Susan Stevenson, 'uobičajeno u slučajevima s područja ljudskih prava'.
Yongjun je, po riječima njegove djevojke, odlučio potkraj rujna pokušati ući u Kinu kako bi vidio roditelje koji su sve slabijeg zdravlja, svjestan da mu prijeti uhićenje ako bude primijećen, jer mu se to već dogodilo.
Kad se 1998. pokušao iz SAD-a vratiti u Kinu, uhićen je zbog 'protuzakonita ulaska u državu' i osuđen na tri godine 'preodgoja radom'. U radnom je logoru odslužio cijelu kaznu i u SAD se vratio 2002.
Zhou Yongjun svijetu je postao poznat u travnju 1989. kad je, kao 21-godišnji student prava, s dvoje kolega klečeći na stubištu Palače naroda na trgu Tiananmenu, u kojoj zasjeda Svekineski kongres, komunističkim vođama svoje zemlje s premijerom Lijem Pengom na čelu predao peticiju sa studentskim zahtjevima za demokratizaciju zemlje.
U noći s 3. na 4. lipnja 1989. vojska je u krvi ugušila prosvjede, pri čemu su poginule stotine studenata, a još stotine su uhićene, među njima i Yongjun. Osuđen je na dvije godine zatvora, a nakon izdržane kazne 1993. je pobjegao u SAD.
Broje organizacije za zaštitu ljudskih prava zadnjih su tjedana kritizirale jačanje nadzora i svakovrsna zlostavljanja disidenata u Kini uoči 20. godišnjice krvava gušenja prodemokratskih studentskih prosvjeda u Pekingu.
Vjeruje se da je u kineskim zatvorima još oko 30 ljudi zatočenih odmah nakon gušenja studentskih nemira na Tiananmenu. Zaklada Dui Hua uz San Francisca pozvala je kineske vlasti da ih oslobode, jer su većinom osuđeni na smrt ili doživotni zatvor zbog 'kontrarevolucionarnog saboterstva i huliganizma', kaznenih djela koja su iz kineskog zakona izbačena još 1997.
