U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI), koji izrađuje Europska komisija, u svibnju poskočio na 109,2 boda, sa 103 boda u mjesecu ranije.

Značajnije poboljšanje ozračja pritom je zabilježeno u sektoru industrije, u kojem je indeks uvećan na plus 3,2 boda, sa minus 4,6 bodova u prethodnom mjesecu. Klima je izrazitije poboljšana i u sektoru usluga, uz rast odgovarajućeg indeksa na plus 6,4 boda, sa minus 3,9 bodova.

U ostalim je sektorima zabilježeno pogoršanje klime, pri čemu je ona osjetno oslabila u sektoru maloprodaje, uz pad odgovarajućeg indeksa na minus 1,1 bod, sa plus 3,9 bodova u prethodnom mjesecu.

Blaže pogoršanje ozračja zabilježeno je u sektoru graditeljstva i kod potrošača. Odgovarajući indeks u graditeljstvu pritom je skliznuo na minus 35 bodova, sa minus 33,5 bodova u travnju, dok je indeks povjerenja potrošača oslabio na minus 36,2 boda, u odnosu na minus 34,7 bodova, koliko je iznosio u prethodnom mjesecu.

U 28-članom EU indeks ekonomske klime (ESI) tek je neznatno poboljšan, i to na 106,5 bodova, sa 106,3 boda u u prethodnom mjesecu, zrcaleći pogoršanje klime u Velikoj Britaniji, drugog po veličini gospodarstva u EU i najvećeg izvan eurozone. Britanski ESI skliznuo je tako za puni bod.

U eurozoni je indeks ekonomske klime (ESI) ojačao na 102,7 bodova, sa 102 boda u prethodnom mjesecu. Među vodećih pet gospodarstava eurozone ESI je porastao u njih četiri, pri čemu najviše u Nizozemskoj, za 1,3 boda. Slijede Njemačka, s rastom ESI-ja za 0,7 bodova, te Italija i Španjolska, gdje su odgovarajući indeksi porasli za 0,5 odnosno 0,4 boda. Jedino je u Francuskoj ozračje blago pogoršano, uz pad ESI-ja za 0,4 boda.

Europska komisija danas je odvojeno objavila i indeks poslovne klime (BCI) za eurozonu, koji je u svibnju također pokazao blago poboljšanje ozračja među poslovnim čelnicima. BCI je tako iznosio plus 0,37 bodova, u usporedbi s 0,28 bodova u prethodnom mjesecu.