Njemački kancelar Friedrich Merz oglasio se ovih dana na društvenim mrežama da bi objasnio potrebu ažuriranja njemačkog zakona radi odgovora na nove prijetnje koje predstavljaju dronovi. Podsjetivši da nadležnosti savezne policije do sada nisu bile dovoljno definirane, Merz je istaknuo da Berlin jača ovlasti policije kako bi se dronovi u budućnosti mogli brže otkrivati i presretati jer njemačka vojska, koja jedina raspolaže tehničkim sredstvima, ne smije, shodno ustavu, biti umiješana u akcije na unutarnjopolitičkom planu.

Novi zakon dao bi policiji dopuštenje da obara dronove koji su prekršili njemački zračni prostor, uključujući njihovo rušenje u slučajevima akutne prijetnje ili ozbiljne štete. No mjera još uvijek čeka odobrenja njemačkog saveznog parlamenta. Uz kinetičke mjere protiv dronova, novi zakon daje njemačkim vlastima dopuštenje za korištenje 'lasera ili signala ometanja za prekidanje kontrolnih i navigacijskih mjera', a mjera se proteže na sve domene.

'Kako bi se suprotstavila prijetnji koju predstavljaju bespilotni zračni sustavi na kopnu, u zraku ili na vodi, savezna policija može upotrijebiti odgovarajuća tehnička sredstva protiv sustava, njegove upravljačke jedinice ili upravljačke veze ako bi druga sredstva za suzbijanje prijetnje bila uzaludna ili na drugi način znatno teža', navodi se u prijedlogu novog zakona.

Prema podacima Deutsche Flugsicherunga (DFS), krovne državne tvrtke za kontrolu zračnog prometa, sve se to događa u trenutku u kojem Njemačka bilježi porast od 33 posto u broju poremećaja zračnog prometa povezanih s dronovima. Između siječnja i kraja rujna ove godine zabilježena su 172 takva incidenta, u odnosu na njih 129 u istom razdoblju lani te 121 slučaja 2023. godine.

Strogo kontrolirana upotreba

Novo ovlaštenje za uništavanje dronova jedna je od nekoliko mjera koje Njemačka poduzima nakon povećanja broja njihova upada. Uz to, njemačka policija stvara novu postrojbu za borbu protiv njih da bi odgovorila na takve prijetnje. Kako bi izgradili stručnost te postrojbe, njemački dužnosnici razgovarat će sa zemljama poput Izraela i Ukrajine jer one imaju značajno iskustvo u borbi protiv dronova.

Njemačka također razrađuje sustav u kojem bi policija i vojska podijelile napore u tom području, pojasnio je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt. 'Policija bi se bavila dronovima koji lete otprilike u razini krošnji drveća dok bi se snažnijim dronovima trebala pozabaviti vojska', precizirao je.

Rasprava o tome kako se obraniti od dronova u mnogočemu održava zabrinutost izraženu u SAD-u, gdje tekući savezni zakon ograničava djelovanje, a zabrinutost zbog kolateralne štete ograničava i način na koji vojska može odgovoriti. Kao rezultat toga, američka vojska trenutno ne koristi lasere, mikrovalove, projektile ili neko drugo sredstvo. Nedavni istek ovlasti za presretanje dronova, koje su dodijeljene tamošnjem ministarstvu domovinske sigurnosti i pravosuđa, samo povećava ograničenja sposobnosti američkih saveznih agencija da ublaže upade.

Za Njemačku je to pitanje još izazovnije jer je po zakonu njezina vojska obrambena snaga 'čija je uloga izričito ograničena na zaštitu države od vanjskih vojnih prijetnji u scenarijima sličnim ratu', primijetio je Deutsche Welle, a prenosi The War Zone. Čak i u slučaju trenutnih problema s dronovima, a nije jasno predstavljaju li neki od njih vojnu prijetnju ili stvaraju situaciju sličnu ratu.

S obzirom na zabrinutost da bi mogao izbiti širi rat, njemački proizvođač oružja Rheinmetall čeka narudžbu vrijednu više milijardi dolara od njemačkih oružanih snaga za svoj protuzračni top Skyranger, a on ima velike sposobnosti suzbijanja dronova. Ovi sustavi mogli bi se koristiti i za aktivnu obranu lokacija od njihova upada tijekom mirnodopskih vremena, prema novom zakonu, iako bi njihova upotreba morala biti strogo kontrolirana i primjenjivala bi se samo u određenim situacijama. Bez obzira na to, ugovor Bundeswehra s Rheinmetallom pokazuje koliko ozbiljno Njemačka počinje shvaćati problem upada dronova.

Prijenosne antidronske puške i mreže koje zahvaćaju rotore

Kao i u SAD-u, u Njemačkoj postoji velika zabrinutost zbog štete po civile od sustava za protudronove, posebno u gusto naseljenim područjima. Nakon izvješća o upadima dronova u nekoliko europskih zemalja, Njemačka je poslala svoju fregatu FGS Hamburg u Kopenhagen da bi pomogla u zaštiti samita zemalja članica Europske unije. Iako je njemačka fregata naoružana raketama i topovima, glasnogovornik Združenog zapovjedništva snaga Bundeswehra rekao je prije samita EU-a da će odgovori broda na bilo kakve upade biti ograničeni na napore otkrivanja pomoću njegovih senzora.

Premda još uvijek nije potvrđen zakon koji bi njemačkoj policiji dao šire ovlasti u suzbijanju besposadnih prijetnji, globalno tržište nudi saveznoj službi za očuvanje sigurnosti i reda čitav niz sustava kojima mogu riješiti problem s dronovima. Prije svega su to radiofrekvencijske puške jer ciljano ometaju upravljačke i navigacijske veze drona, prisiljavajući ga na povratak ili prisilno spuštanje. Takve puške, poput prijenosnog modela DroneGun Mk4, dizajnirane su za minimiziranje utjecaja na širi RF spektar.

Njemačka policija mogla bi koristiti i fizičke sustave za neutraliziranje dronova, a oni ispaljuju projektil s mrežom koji hvata rotore. Takvi sustavi često imaju ugrađeni padobran za nekontrolirano spuštanje i pogodni su tamo gdje se ne želi ometati RF spektar ili gdje je važno sačuvati uhvaćeni uređaj radi forenzike. Moguć je i kinetički pristup upotrebom vatrenog oružja ili laserskih sustava koji brzo djeluju, ali imaju značajan rizik od razbacivanja uništenih dijelova, što predstavlja opasnost za ljude i objekte.

Također, Nijemcima ostaje mogućnost slojevitog pristupa problemu korištenjem modernih protudronskih strategija koje kombiniraju detekciju i identifikaciju putem radara te selektivne efektore. Uz to, neke komercijalne antidronske puške ometaju kontrolne i navigacijske veze. Riječ je o lako prenosivim sustavima koji djeluju na više radijskih frekvencija i mogu zadržati dron netaknut radi kasnije forenzičke analize. Tu su i sustavi za hvatanje mrežom, kakve otprije koriste pojedine europske policije, a promoviraju se kao proporcionalniji odgovor s manjim rizikom od razbacivanja krhotina.