Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji, procjenjuje se da pokrivaju 31 posto ukupne zemljine kopnene površine a čuvaju više od 80 posto biološke raznolikosti našeg planeta, ističe se u priopćenju Ministarstva u povodu Svjetskog dana šuma, koji se obilježava 21. ožujka svake godine.

Prema hrvatskom Ustavu, podsjećaju iz Ministarstva, šume imaju osobitu zaštitu. One reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. Od svih kopnenih ekosustava, šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti.

Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u RH ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja, navode dalje u priopćenju.

Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene, ističu te dodaju da je šumarska struka u zemlji toga i više nego svjesna te se rukovodi općeprihvaćenim činjenicama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda.    Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 hektara, što čini 48,7 posto kopnene površine države, ističu iz tog ministarstva. 

 Prema vrsti drveća, najzastupljenija je bukva (37 posto), hrast lužnjak (12 posto), hrast kitnjak (10 posto), obični grab (9 posto), jela (8 posto), poljski jasen (3 posto), smreka (2 posto) te ostale vrste (19 posto). 

Godišnje se u šumama u državnom vlasništvu, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja, navode iz Ministarstva.

Glavna odlika hrvatskih šuma je da su 95 posto prirodne, s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Tako visok udio prirodnih šuma u Hrvatskoj rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja ovim prirodnim bogatstvom koja traje već više od 250 godina, zaključuje se u priopćenju.