formiranje vlasti

U Bruxellesu potpisan dokument o BiH; Čović nije sudjelovao: 'Prije dva, tri dana saznao sam da će sastanak biti u nekom čudnom formatu'

  • Autor: I.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 13.06.2022 09:36
  • Objavljeno 13.06.2022 u 09:36
Šefik Džaferović i Charles Michel

Šefik Džaferović i Charles Michel

Izvor: EPA / Autor: OLIVIER HOSLET

Čelnici 12 bošnjačkih i srpskih stranaka potpisali su u nedjelju navečer nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom politički sporazum kojim se, među ostalim, obvezuju na izbornu reformu i ograničene reforme ustava unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama

Michel je u nedjelju pozvao čelnike 15 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine i tri člana predsjedništva. Na sastanak nisu došli Milan Šarović iz SDS-a i Fahrudin Radončić iz SBB-a. Predsjednik HDZ-a BiH, jedine hrvatske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Dragan Čović, koji je doputovao u Bruxelles, nije sudjelovao na sastanku u znak prosvjeda što su na njemu sudjelovala dva bošnjačka člana predsjedništva.

Čović je u izjavi novinarima rekao da “nema smisla sudjelovati na sastanku koji će legitimirati i promovirati dvojicu bošnjačkih članova predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela”.

Čović je rekao da je sastanak s Michelom uz pomoć hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pripreman već nekih mjesec dana s nakanom da se u Bruxellesu riješe neki od ključnih problema, prije svega izborno zakonodavstvo, kako bi se postigao dogovor o tome kako će se implementirati rezultati izbora koji će se održati u listopadu.

“Sastanak je pripreman u tom pravcu, da bih ja prije prije dva, tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva”, rekao je Čović.

Čelnici ostalih 12 stranaka, koje imaju sjedište u Sarajevu ili Banjoj Luci, te članovi predsjedništva pregovarali su do kasnih sati u nedjelju navečer i potpisali dokument pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”.

U preambuli toga dokumenta, potpisnici ističu svoju privrženost “čuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne europske države koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s Ostalima) te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i distrikta Brčko, uspostavljenu sukladno ustavu i Okvirnom mirovnom sporazumu”.

U preambuli se također ističe važnost provedbe reformi koje pridonose napretku BiH na putu prema europskim integracijama, naročito 14 prioriteta koje je Komisija istaknula u svom mišljenju o kandidaturi zemlje za članstvo u EU-u.

Dosta vremena potrošeno je na to kako formulirati rat u Ukrajini jer srpski član predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostale srpske stranke nisu prihvaćale da se okvalificira kao ruska agresija na Ukrajinu.

Na kraju je uvrštena formulacija koja spominje “rezoluciju Opće skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu”, a u fusnoti dokumenta kaže se da “predstavnici Republike Srpske pozivaju da predsjedništvo BiH raspravlja i usvoji odluku o situaciji u Ukrajini”.

U samom dokumentu, potpisnici ističu da su “predani potpunom poštivanju svih konačnih i obvezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te da će konstruktivno raditi zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima”.

Također se obvezuju da će poduzeti sve potrebne korake za urednu i učinkovitu provedbu općih izbora ove godine, da će konstruktivno surađivati na brzoj uspostavi novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim razinama unutar zakonski određenih rokova.

Potpisnici dokumenta također su se obvezali da će unutar šest mjeseci od izbora donijeti niz vrlo važnih zakona poput Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o javnoj nabavi.

Također se navodi da će unutar šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim razinama provesti izbornu reformu i ograničene reforme ustava kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, preporukama Venecijanske komisije te OESS/ODIHR i GRECO-a.

U prethodnom nacrtu stajalo je da izborna reforma i ograničene ustavne promjene trebaju provesti unutar šest mjeseci od uspostave vlasti na državnoj razini.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je u izjavi u nedjelju navečer u Bruxellesu izrazio sumnju u uspostavu vlasti s obzirom da je ključna odredba izbornog zakona ukinuta.

“Ali, ovdje je ključno pitanje kako ćete uspostaviti vlast, ako nemate ključne odredbe koju je ukinuo Ustavni sud i stavio izvan snage”, kaže Čović.

Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu po kojoj se u nacionalne klubove Doma naroda Federacije BiH iz svake županije mora izabrati najmanje po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda. To je omogućavalo bošnjačkim strankama da iz kantona u kojima gotovo nema Hrvata izaberu delegate koji se lažno izjasne Hrvatima i postanu članom hrvatskog nacionalnog kluba. Nacionalni klubovi u Domu naroda Federacije BiH broje po 17 članova i hrvatski klub bi bio potpuno blokiran ako Bošnjaci uspiju nametnuti svojih šest zastupnika, jer je za odluke potrebna dvotrećinska većina.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!