Turska je u utorak poručila da kaznene mjere Europske unije 'ni na koji način neće utjecati' na bušenja u potrazi za plinom u istočnom Sredozemlju u blizini Cipra te da u to područje šalje i četvrti brod
Otkriće velikih rezervi plina u istočnom Sredozemlju potaknulo je grozničavu utrku za eksploatacijom energenata skrivenih u podmorju ali i spor između Turske i Cipra, članice Europske unije, koja također namjerava intenzivirati aktivnosti bušenja.
vezane vijesti
Na lipanjskom summitu u Bruxellesu čelnici vlada i država članica EU-a izrazili su 'nezadovoljstvo činjenicom da Turska još nije odgovorila na opetovane pozive EU-a da obustavi takve aktivnost'.
Turski ministar vanjskih poslova danas je kazao da ponašanje europskog bloka 'pokazuje koliko predrasuda i pristranosti EU gaji u vezi Cipra jer uopće ne spominje ciparske Turke koji imaju jednaka prava na prirodne resurse tog otoka'.
Smatrajući turske aktivnosti vezane uz bušenje podmorja 'ilegalnim', ministri vanjskih poslova članica EU-a su u ponedjeljak odobrili mjere protiv Turske, uključujući i odgodu pregovora o sporazumu o zrakoplovstvu, smanjenje novca iz europskih pristupnih fondova i ograničavanje pristupa kreditima Europske investicijske banke.
'Imamo tamo tri broda. Uz božju pomoć poslati ćemo i četvrti brod što je prije moguće', rekao je Mevlut Cavusoglu.
Nikozija je zatražila od EU-a da nešto poduzme nakon što je Turska bila uputila dva broda, Fatih i Yavuz, u istočni dio Sredozemnog mora, u područje koje Cipar smatra dijelom svoje isključive ekonomske zone.
Ankara tvrdi da su njezini potezi u skladu s međunarodnim zakonima i da se bušenje provodi u turskom kontinentalnom pojasu.
Otkriće plinskih i naftnih rezervi u regiji, spojilo je Grčku, Cipar i Izrael. Te tri zemlje dobile su i potporu Sjedinjenih Američkih Država za projekt EastMed, izgradnju plinovoda namijenjenog transportu plinskih rezervi s Cipra preko Grčke u druge države Europske unije.
