Dok u Sjedinjenim Američkim Državama pristižu rezultati izbora za Kongres, a republikanci Donalda Trumpa suočavaju se s mogućnošću gubitka parlamentarne većine, iz Irana stiže poruka koja otkriva koliko je duboko nepovjerenje Teherana prema Washingtonu. Iako bi demokratska pobjeda mogla oslabiti Trumpov politički položaj, iranski dužnosnici i analitičari upozoravaju da ni od njegovih protivnika ne očekuju bitno drukčiju politiku prema svojoj zemlji.
U Teheranu, naime, prevladava procjena da se republikanci i demokrati razlikuju ponajprije u načinu na koji pristupaju Iranu, ali da između njih postoji znatno manje razlika kada je riječ o temeljnim američkim strateškim ciljevima.
Takav stav posebno je zanimljiv u trenutku kada američki izbori mogu promijeniti odnos snaga u Kongresu, a sukob Sjedinjenih Država i Irana već mjesecima snažno utječe na međunarodnu sigurnost, cijene energenata i odnose na Bliskom istoku.
'Nije važno jesu li demokrati ili republikanci'
Hamzeh Safavi, politolog sa Sveučilišta u Teheranu, u razgovoru za Associated Press objasnio je zašto iranski politički vrh ne očekuje velike promjene čak ni ako Trumpovi republikanci izgube kontrolu nad Kongresom.
'Iran zna da, bez obzira na to jesu li na vlasti demokrati ili republikanci, postoji zajednički pogled na temeljni sukob s Iranom. Razlikovati se mogu samo u načinu na koji mu pristupaju. Zato rezultati izbora neće donijeti temeljnu promjenu odnosa prema Iranu', rekao je Safavi.
Riječ je o procjeni koja odražava dugogodišnje nepovjerenje Teherana prema američkoj politici. Iranske vlasti smatraju da Washington, bez obzira na stranačku pripadnost predsjednika ili većine u Kongresu, nastoji ograničiti iranski regionalni utjecaj i nuklearni program.
Upravo zato eventualna demokratska pobjeda ne znači da bi Teheran odjednom dobio povoljnijeg sugovornika.
Iran ne želi Trumpu dati političku pobjedu
Ipak, to ne znači da iranskim vlastima nije važno kako će američki izbori završiti.
Reuters je 20. listopada objavio da je Teheran namjerno odugovlačio pregovore sa Sjedinjenim Državama kako Trumpu ne bi omogućio diplomatski uspjeh neposredno prije izbora.
Prema trojici visokih iranskih dužnosnika i još jednoj osobi upoznatoj sa situacijom, iransko vodstvo vjerovalo je da bi Trump mogao ponovno posegnuti za vojnom silom kako bi prekinuo višemjesečni zastoj u sukobu.
'Iran se priprema za nove izraelske i američke napade, a ne za sporazum s Amerikom kojim bi rat završio. Iransko vodstvo odlučno je u namjeri da Trumpu ne pruži političku pobjedu', rekao je jedan od dužnosnika Reutersu.
Iranski analitičar Saeed Leylaz pritom je ustvrdio da Teheran odugovlačenjem pregovora utječe na američke izbore, a da pritom ne poduzima ništa protuzakonito.
Takva strategija pokazuje da Iran razlikuje dvije stvari - moguću političku korist od Trumpova slabljenja i stvarne izglede za dugoročno poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama.
Iz Teherana stigla još jedna važna poruka
Na sam dan američkih izbora zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi poručio je da Iran svoju vanjsku politiku neće prilagođavati izbornim rezultatima u drugim državama.
'Našu politiku i vanjsku politiku zemlje ne povezujemo s izborima u drugim državama. To je stvar američkog naroda', rekao je Gharibabadi novinarima u Teheranu, prema Radiju Slobodna Europa.
Dodao je da će iranske vlasti donositi odluke koje smatraju najboljima za nacionalne interese, neovisno o političkim promjenama u Washingtonu.
Takva izjava dolazi u trenutku kada Washington i Teheran preko regionalnih posrednika pokušavaju pronaći izlaz iz sukoba. No razlike su i dalje velike, osobito oko američke pomorske blokade, sankcija i uvjeta za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Demokratska pobjeda ne bi automatski zaustavila rat
Za Iran je posebno važno pitanje bi li demokratsko preuzimanje Kongresa moglo ograničiti Trumpove vojne odluke.
Demokratska većina u Zastupničkom domu mogla bi pojačati nadzor nad administracijom, pokretati istrage o vojnim operacijama i otežati odobravanje dijela sredstava za nastavak sukoba.
Međutim, američki predsjednik zadržao bi znatne ovlasti u vođenju vanjske politike i zapovijedanju oružanim snagama.
Analitičari upozoravaju i na mogućnost da Trump nakon izbora, bez neposrednog pritiska birača, dobije više prostora za donošenje odluka o nastavku vojnih operacija.
Zato se u Teheranu istodobno razmatraju mogućnosti diplomatskog dogovora i nastavka sukoba.
Za iransko vodstvo američki izbori nisu samo pitanje Trumpova političkog opstanka. Oni su i test toga koliko će prostora Washington imati za nastavak pritiska na Iran te može li promjena parlamentarne većine doista promijeniti američku strategiju.
Odgovor koji zasad dolazi od iranskih dužnosnika i analitičara prilično je suzdržan - slabljenje Trumpa možda bi promijenilo političke okolnosti, ali samo po sebi ne bi uklonilo duboko nepovjerenje između dviju država.
