Donald Trump već je dvaput prošao kroz postupak opoziva, a nakon američkih izbora mogao bi se suočiti i s trećim. Demokrati pripremaju opsežne istrage protiv njegove administracije, članova obitelji i najbližih suradnika, a na popisu pitanja kojima se žele baviti nalaze se poslovni interesi Trumpove obitelji, slučaj Jeffreyja Epsteina, postupanje imigracijskih službi i rat s Iranom. Sve, međutim, ovisi o tome hoće li republikanci izgubiti kontrolu nad Kongresom.
Kako piše Associated Press, izbori održani u utorak mogli bi odrediti izgled posljednjih dviju godina Trumpova predsjedničkog mandata. Ako demokrati preuzmu Zastupnički dom, dobit će mogućnost pokretanja parlamentarnih istraga, pozivanja dužnosnika na saslušanja i zahtijevanja dokumenata od administracije koja se dosad oslanjala na republikansku većinu.
Trump je svjestan mogućih posljedica. Tijekom završnice kampanje otvoreno je govorio o tome da bi ga demokrati mogli ponovno pokušati opozvati, ali pritom nije pokazivao zabrinutost.
'Postao sam vrlo dobar u tome da ih pobjeđujem u postupcima opoziva', poručio je na skupu u Oklahomi.
Epstein, Trumpova obitelj i imigracijske službe
Demokrati već mjesecima pripremaju popis pitanja kojima se namjeravaju baviti ako osvoje većinu. Jednu od ključnih uloga mogao bi imati Robert Garcia, demokratski zastupnik iz Kalifornije, koji bi u tom slučaju preuzeo vodstvo utjecajnog Odbora za nadzor Zastupničkog doma.
Garcia je među prioritete uvrstio poslovanje Trumpove obitelji, postupanje administracije u slučaju Jeffreyja Epsteina i djelovanje američke Imigracijske i carinske službe (ICE).
Posebnu pozornost želi posvetiti načinu na koji se provode imigracijske mjere, uključujući uvjete u pritvorskim centrima i postupanje prema osobama koje su predmet deportacijskih postupaka.
Na popisu mogućih istraga nalaze se i postupci Ministarstva zdravstva pod vodstvom Roberta F. Kennedyja Jr., kao i odnosi između predstavnika administracije i privatnih kompanija koje pokušavaju ostvariti utjecaj na odluke Bijele kuće.
Preuzimanjem većine demokrati bi dobili predsjednička mjesta u odborima, dodatne resurse i ovlasti za izdavanje obvezujućih poziva na dostavu dokumenata i svjedočenje. To bi im omogućilo znatno opsežniji nadzor Trumpove administracije nego što ga mogu provoditi iz oporbe.
Na udaru bi se mogao naći i ministar obrane
Jedno od najzvučnijih imena na popisu demokratskih političara jest američki ministar obrane Pete Hegseth.
Dio demokrata smatra da bi trebalo istražiti njegovu ulogu u američkim vojnim operacijama protiv Irana, kao i niz odluka donesenih tijekom njegova upravljanja Pentagonom.
Demokratski čelnik Hakeem Jeffries već je najavio da želi Hegsethov odlazak s dužnosti. Pojedini zastupnici razmatraju i mogućnost pokretanja postupka opoziva ministra obrane, premda među demokratima ne postoji jedinstven stav o tome treba li takav postupak biti prioritet.
Istrage bi se mogle proširiti i na američku vanjsku politiku, uključujući vojne operacije povezane s Venezuelom i poslovne aranžmane koji uključuju pristup prirodnim resursima.
Trump je već dvaput prošao kroz opoziv
Mogućnost trećeg postupka opoziva posebno je zanimljiva zbog Trumpove političke prošlosti.
Prvi put opozvan je u prosincu 2019., kada ga je Zastupnički dom optužio za zlouporabu položaja i ometanje Kongresa u vezi s pritiskom na Ukrajinu. Senat ga je u veljači 2020. oslobodio obje optužbe.
Drugi postupak pokrenut je u siječnju 2021., nakon napada njegovih pristaša na američki Kapitol. Zastupnički dom tada ga je optužio za poticanje pobune, ali ni drugi postupak nije završio osudom u Senatu.
Trump je tako postao prvi američki predsjednik koji je dvaput opozvan u Zastupničkom domu, ali nijednom nije osuđen u Senatu.
Za pokretanje opoziva dovoljna je obična većina u Zastupničkom domu, no za osudu i uklanjanje predsjednika s dužnosti potrebna je dvotrećinska većina senatora. Zbog toga bi čak i novi postupak opoziva bio daleko od jamstva da će Trump morati napustiti Bijelu kuću.
Demokrati bi mogli blokirati dio Trumpovih planova
Mogući gubitak republikanske većine imao bi posljedice i izvan parlamentarnih istraga.
Demokratski Zastupnički dom mogao bi otežati donošenje zakona koje Trump želi provesti tijekom ostatka mandata, posebno onih koji se odnose na proračun, poreze i pojedine dijelove gospodarske politike.
Američki predsjednik pritom bi zadržao pravo veta na zakone koje Kongres usvoji. Trump je već poručio da bi se, u slučaju podijeljene vlasti, oslanjao na te ovlasti i pokušavao postići dogovore s političkim protivnicima.
No predsjednički veto ne može zaustaviti parlamentarne istrage na isti način na koji može blokirati zakon.
Demokrati, s druge strane, također imaju razlog za oprez. Dio njihovih zastupnika smatra da bi se trebali usredotočiti na gospodarstvo, troškove života i nadzor administracije, umjesto da političku energiju odmah usmjere na novi pokušaj Trumpova opoziva.
Zato zasad nije izvjesno hoće li treći opoziv uopće biti pokrenut. Ono što je znatno konkretnije jesu pripreme za istrage koje bi, u slučaju demokratskog preuzimanja Zastupničkog doma, mogle obilježiti posljednje dvije godine Trumpova mandata.