Prva birališta zatvorena su u utorak u Sjedinjenim Državama na izborima na sredini mandata, presudnih za ostatak drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa koji bi mogao izgubiti većinu u Kongresu i suočiti se s ograničenjem svojih ovlasti
Prva birališta u utorak su zatvorena u dijelovima Indiane i Kentuckyja, saveznim državama koje su smještene u dvije vremenske zone. Podaci zasad pokazuju veliku izlaznost u ključnim saveznim državama koje će odlučiti većinu u Kongresu.
Na izborima na sredini mandata bira se svih 435 članova Zastupničkog, donjeg doma američkog Kongresa te 35 od ukupno 100 senatora u gornjem domu.
Povijest pokazuje da će republikanci izgubiti većinu u Zastupničkom domu - stranka aktualnog predsjednika izgubila je u 18 od 20 zadnjih izbora na sredini mandata. Obraniti su je uspjeli samo George W. Bush 2002., nakon terorističkih napada 11. rujna te Bill Clinton 1998. nakon što su ga republikanci pokušali opozvati usprkos njegovoj solidnoj popularnosti.
Većinu su na polovici mandata u donjem domu gubili i iznimno popularni predsjednici poput Dwighta Eisenhowera, Johna F. Kennedyja ili Ronalda Reagana, stoga je zasigurno da će je izgubiti i Trump, po anketama najnepopularniji predsjednik od Harryja Trumana 1946. godine.
Američku izbornu noć pratite na tportalu
Amerikanci danas izlaze na međuizbore koji se smatraju svojevrsnim referendumom o prve dvije godine drugog mandata Donalda Trumpa. Rezultati će odrediti hoće li republikanci zadržati kontrolu nad Kongresom ili će demokrati dobiti mogućnost ograničavanja Trumpove politike tijekom preostale dvije godine mandata.
Prvi rezultati očekuju se oko ponoći po hrvatskom vremenu, a najvažnije razdoblje bit će između 1 i 6 sati ujutro u srijedu, kada će pristizati rezultati ključnih utrka za Zastupnički dom i Senat.
Posljednja birališta zatvaraju se oko 7 sati ujutro po hrvatskom vremenu. Iako bi već tada mogao biti jasniji odnos snaga u Kongresu, konačni rezultati najneizvjesnijih utrka mogli bi se čekati danima.
Neizvjesnu izbornu noć pratite uživo na tportalu.
Sam Trump je biračima u listopadu poručio da glasuju 'kao da je on na biračkom listiću', a demokrati su u nekim saveznim državama svoje protivnike diskreditirali upravo naglašavajući njihovu povezanost s predsjednikom.
Gubitkom većine u Zastupničkom domu republikanci će izgubiti mogućnost da izglasavaju zakone bez podrške demokrata. Demokrati će s većinom pak moći pokretati istrage o članovima vlade i pozivati ih na obavezna svjedočenja pred Kongresom i predaju dokumenata. Većinom u donjem domu demokrati mogu ponovno pokrenuti proces Trumpova opoziva, no on se ne može ostvariti bez dvotrećinske većine u gornjem domu.
Ako preuzmu i Senat, demokrati će moći blokirati ili odgađati Trumpova imenovanja, uključujući u Vrhovni sud, na ministarska mjesta ili na čelo agencija poput FBI-ja ili CIA-e. Kako bi dobili većinu i u gornjem domu Kongresa, demokrati moraju obraniti sva senatorska mjesta koja trenutačno drže te 'preokrenuti' četiri republikanska.
To se donedavno činio kao nemoguć zadatak, no ankete pokazuju da demokrati vode u pet saveznih država u kojima su na vlasti republikanci te su izjednačeni u šestoj. Između ostalog vode u Teksasu, saveznoj državi koja nije izabrala demokrata u Senat od 1988., te u Kansasu koji to nije učinio od 1932. godine.
Analitičari ipak pozivaju na oprez jer su istraživanja javnog mnijenja u prošlosti podcjenjivala glasove za republikance.