Američki sud ovih dana je blokirao Trumpovu izvršnu uredbu kojom je htio zabraniti vize za sve strane studente koji dolaze studirati na Harvard. Najnoviji je to potez u višemjesečnom sukobu ovog cijenjenog američkog sveučilišta i predsjednika SAD-a, a koji na sve načine želi, barem tako objašnjava, suzbiti antisemitizam u američkim institucijama visokog obrazovanja.

Dok su druga sveučilišta ipak napravila neke ustupke Trumpu, Harvard je odlučio boriti se za svoje akademske slobode, kao i slobodu izražavanja svojih studenata.

Harvard je Trumpu trn u oku već duže vrijeme, pojašnjava za tportal profesorica s Fakulteta političkih znanosti Đana Luša.

'Cijela priča počinje njegovom kampanjom, kada je najavio da će se obračunati s ovim prestižnim američkim sveučilištima, koja su na neki način dopustila svojim studentima aktivističke prosvjede vezane uz rat na Bliskom istoku, tj. rat Izraela i Hamasa. Trump je smatrao da američka sveučilišta postaju žarišta antisemitizma, s obzirom na prosvjede koji su se odvijali na njima. Već je u predizbornoj kampanji zaprijetio da će obustaviti financiranje sveučilištima koja to dozvoljavaju. Nakon toga, kada je postao predsjednik, krenuo je konkretno s prvim potezima i obustavio im financiranje, pogotovo Harvardu, gdje su studenti bili najvokalniji', kaže Luša.

Sve je krenulo obustavom financiranja

Harvardu je zamrznuto 2,2 milijarde dolara potpora i 60 milijuna dolara ugovorne vrijednosti, a sve zato što je odbio naputke resornog ministarstva da zatvori programe raznolikosti, jednakosti i uključivosti, koji su na meti administracije, te da se na njemu pokrenu revizije nekih od akademskih odjela.

S Harvarda, kao i drugih uglednih američkih sveučilišta, na smanjeno financiranje odgovorili su tužbama, a onda je stigao i novi Trumpov potez - zabrana Harvardu da upisuje međunarodne studente. Na ovom sveučilištu prošle godine studiralo je gotovo 7000 stranih studenata, odnosno oko 27 posto čitavog studentskog tijela.

Na ovaj Trumpov potez brzo je reagirao sud i privremeno zaustavio zabranu upisa međunarodnih studenata, no američki predsjednik izvadio je novi as iz rukava - zabranio je vize za sve međunarodne studente koji dolaze studirati na Harvard te najavio mogućnost njihova ukidanja i onima koji već studiraju. Sud je ovih dana reagirao i na ovu najnoviju odluku, a iako je zabrana zaustavljena, šteta je već počinjena.

'Prije svega sve ovo, naravno, šteti imidžu i reputaciji Sjedinjenih Američkih Država kao bastiona demokracije i činjenici da su prestižna američka sveučilišta uvijek bila na neki način američki brend, privlačila su najbolje studente iz cijelog svijeta. Čak je kineski predsjednik Xi Jinping poslao kćer prije nekoliko godina na preddiplomski studij na Harvardu, što govori o tome da su američka sveučilišta imala odličnu reputaciju. Ovim je nanesena šteta američkom obrazovnom sustavu, ali i imidžu SAD-a kao države koja njeguje slobodu govora i vrhunsko obrazovanje. I sad imamo situaciju da je jako puno mladih, najboljih studenata koji su izabrali Harvard između više fakulteta, ostalo u jako nezgodnoj situaciji jer ne znaju gdje će nastaviti svoje obrazovanje', smatra Luša.

Trump poput senatora McCarthyja

Profesoricu na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti sve ovo podsjeća na razdoblje otprije 70-ak godina. 'Što se tiče američkog društva, ovo na neki način podsjeća na 50-e godine, kada je u SAD-u bila aktualna borba protiv komunizma ili nekakve crvene opasnosti, a predvodio ju je senator Joseph McCarthy. Samo što je ta borba bila usmjerena na pojedince iz administracije za koje se tada smatralo da su povezani sa širenjem komunističke ideologije. Ovdje se ide puno šire, napada se cijela akademska zajednica, a koja je u slučaju Harvarda odlučila suprotstaviti se takvom načinu ponašanja. Naravno, to će po pitanju sveučilišta imati i financijske posljedice jer se oni djelomično financiraju iz državnog proračuna, a ostavit će posljedice i na njihovu reputaciju. Uz to, studenti pate, s obzirom na to da im je sudbina, odnosno nastavak obrazovanja, neizvjesna', kaže Luša.

Trump je na ovaj način, dodaje, proveo ono što je zapisano u Projektu 2025 konzervativnog think tanka Heritage Foundation. 'Veći dio njegovih poteza oslanja se na ono što piše u tom Projektu 2025. A to je jačanje države, jačanje ovlasti predsjednika. I on prema tome regulira sve pojave u američkom društvu, pa tako i ovaj obračun s akademskom zajednicom, u kojoj većina struja, pogotovo ove na Harvardu, nisu njegovi istomišljenici. To je način i direktnog jačanja države, jačanja ovlasti predsjednika i obračuna s onima koji ne misle isto kao on', napominje Luša.

Iako u Americi postoji osam tzv. Ivy League sveučilišta (Brown, Columbia, Cornell, Dartmouth, Harvard, Princeton, Yale i Sveučilište u Pennsylvaniji), plus još niz vrhunskih sveučilišta poput MIT-a (Massachusetts Institute of Technology), Stanforda i mnogih drugih, u obračunu s Trumpom zasad se spominje samo Harvard te Columbia, a koja je donekle popustila Trumpovim zahtjevima.

'Svatko vodi računa o svojim interesima i ta sveučilišta, osim Harvarda, nisu se borila za svoja prava, već su jednostavno ušutjela nakon njegovih prijetnji. Harvard je odlučio krenuti u obračun, tj. i sudskim putem izazvati Trumpovu odluku. Time ustvari Harvard šalje poruku o neovisnosti američkog obrazovnog sustava te o borbi za slobodu govora i akademske vrijednosti. Koliko će ih skupo ta borba financijski koštati? Sigurno da hoće, ali reputacijski imaju dugogodišnji ugled koji trebaju štititi. Trumpova obustava financiranja i druge odluke nisu samo udar na međunarodne studente, već i na znanstvena istraživanja, primjerice ona koja se odnose na otkrivanje lijeka protiv raka ili Alzheimerove bolesti. Puno je šira šteta ovoga što Trump čini cijelom američkom društvu osim obračuna s, kako on kaže, antisemitizmom', poručuje Luša.

Studenti se okreću Kini, Kanadi, Europi...

Dok se čeka kakav će biti ishod ove pravne borbe, neki budući studenti možda već razmišljaju o tome da izbjegnu odlazak u SAD. Zbog Trumpovih najnovijih poteza otvaraju se vrata Kini, Kanadi, Velikoj Britaniji, Europi, Australiji i Novom Zelandu, pa čak i Maleziji.

'Kaže se - kad jednom smrkne, drugome svane. Ovo je prilika za europska i kanadska sveučilišta da privuku najkvalitetnije studente, one koji bi inače išli na prestižnija američka sveučilišta. Međutim mislim da je ovo jednostavno gubitak za akademsku zajednicu. Oni su išli na ta prestižna američka sveučilišta zbog programa i vrijednosti koje oni nude već godinama, a obustavom financiranja i, naravno, ovim uvođenjem zabrane za strane studente, i standardi i broj znanstvenika na tim fakultetima za neko vrijeme, ako se ovako nastavi, vjerojatno će se smanjiti. To je opet direktan udar i na samu znanost, na vrijednost obrazovanja. Mislim da dugoročno nitko neće profitirati', zaključuje Luša.