Na adresu entitetskog ministarstva energetike, rudarstva i industrije stiglo je pismo namjere te američke tvrtke u kojoj su naveli kako osim gradnje plinovoda Južna interkonekcija žele investirati i u plinske elektrane te modernizaciju zračnih luka u Sarajevu i Mostaru. Tu informaciju usvojila je federalna vlada, a ministar energetike Vedran Lakić izjavio je da je time otvoren institucionalni i transparentni dijalog o mogućnostima razvoja ključnih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH, prije svega u području energetike i prometa.

"Ovo nije odluka o koncesiji niti ugovor. Ovo je poruka da Federacija BiH želi razgovarati, analizirati i planirati odgovorno. Svi procesi će biti javni, zakoniti i vođeni u interesu građana", izjavio je Lakić.

Uz tvrtku AAFS Infrastructure and Energy LLC, zanimanje za projekt Južna interkonkecija kojim bi se BiH spojila na plinsku mrežu u Hrvatskoj preko Posušja i Zagvozda pokazao je i američki građevinski div Bechtel. Predstavnici obje tvrtke su ranije ovog mjeseca boravili u BiH kako bi provjerili uvjete mogućeg investiranja, no nikakva odluka o angažiranju neke od njih do sada nije donesena.

Vlada Federacije BiH ranije je zadužila entitetsko ministarstvo energetike, rudarstva i industrije da nastavi institucionalni dijalog u okviru svojih nadležnosti, te da, po potrebi, pripremi izmjene i dopune zakona o Južnoj interkonekciji kako bi se omogućila provedbe projekta i kroz različite modele, uključujući dodjelu koncesije.

Zakonom kakav je usvojen u siječnju 2025. godine bilo je predviđeno da Južnu interkonekciju gradi tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, no tome se usprotivio HDZ BiH. Na kraju je na političkoj razini i uz posredovanje veleposlanstva SAD u Sarajevu postignut dogovor da se projekt realizira kroz dodjelu koncesije nekoj od američkih tvrtki. Odabrana tvrtka bi plinovod izgradila svojim novcem, a za njegovo korištenje dobila bi koncesiju od najmanje 30 godina.