U središtu rasprave je tzv. island, višekatna nadgradnja s koje se upravlja nosačem i zračnim operacijama. Na nosačima klase Ford ona je smještena znatno bliže krmi nego na starijim američkim nosačima.

Trump bi, prema izvorima Washington Posta, želio da se toranj pomakne prema sredini palube kako bi novi nosači izgledom više podsjećali na brodove iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Mornarica sada proučava koliko bi takva intervencija uopće bila izvediva.

Nije riječ samo o kozmetičkoj promjeni

Premještanje zapovjednog tornja na brodu dugom više od 300 metara nije jednostavna estetska intervencija. Utjecalo bi na raspored mase, stabilnost broda, unutarnje sustave i organizaciju letačke palube.

Bryan Clark, bivši mornarički časnik i analitičar Hudson Institutea, za Washington Post ocijenio je da bi takav zahvat predstavljao veliki redizajn cijelog broda.

Položaj tornja na klasi Ford nije odabran slučajno. Njegovim pomicanjem prema krmi oslobođen je dodatni prostor za parkiranje i premještanje zrakoplova u blizini katapulta, čime se ubrzavaju operacije polijetanja. Takvo rješenje ujedno smanjuje turbulencije koje nadgradnja može stvarati zrakoplovima tijekom slijetanja.

Američka mornarica sličnu je Trumpovu ideju analizirala još tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata. Tadašnja studija, prema bivšem visokom američkom dužnosniku, zaključila je da bi premještanje tornja moglo koštati milijarde dolara i ozbiljno odgoditi program.

Trump već naredio povratak parnih katapulta

Potencijalno premještanje tornja nije jedina velika promjena koju Trump želi na budućim nosačima.

Bijela kuća je 13. kolovoza objavila predsjednički memorandum kojim je Pentagonu naređeno da u roku od 60 dana izradi plan za zamjenu elektromagnetskog sustava za lansiranje zrakoplova EMALS klasičnim parnim katapultima na nosaču USS Doris Miller, četvrtom brodu klase Ford. Napredni elektromagnetski teretni liftovi trebali bi se, prema istoj direktivi, zamijeniti hidrauličkim sustavima.

Trump godinama kritizira EMALS, smatrajući da su parni katapulti jednostavniji i pouzdaniji. Administracija u memorandumu naglašava potrebu korištenja provjerenih, pouzdanih i cjenovno prihvatljivih tehnologija.

No Ford-klasa projektirana je od početka oko električnih sustava, pa povratak na paru nije jednostavna zamjena jednog uređaja drugim. Zahtijevao bi značajne promjene unutar broda, uključujući infrastrukturu za paru, cjevovode i dodatne sustave.

Washington Post navodi da bi i ta promjena mogla koštati milijarde dolara te dodatno pogoršati kašnjenja u američkoj brodogradnji.

Svaki budući nosač mogao bi stajati oko 22 milijarde dolara

USS Gerald R. Ford, prvi brod nove klase, već je u operativnoj uporabi. USS John F. Kennedy nalazi se na morskim testiranjima, dok su Enterprise i Doris Miller u izgradnji.

Američki plan predviđa do deset nosača klase Ford tijekom idućih desetljeća. Prema podacima koje navodi Washington Post, budući brodovi mogli bi dosezati cijenu od oko 22 milijarde dolara svaki.

Program je već poznat po kašnjenjima i rastu troškova. Gradnja prvog USS Gerald R. Forda trajala je 17 godina, a upravo su nove tehnologije, među njima elektromagnetski katapulti, u početku stvarale ozbiljne probleme. Mornarica je, međutim, posljednjih godina taj sustav ocjenjivala znatno pozitivnije.

Trump se sve više uključuje u dizajn flote

Rasprava o nosačima dio je šireg Trumpova interesa za izgled i koncepciju američkih ratnih brodova.

Krajem prošle godine predstavio je plan za novu generaciju velikih ratnih brodova u sklopu svoje vizije takozvane Golden Fleet. Nova Trump-klasa trebala bi uključivati snažno naoružane nuklearne površinske brodove s hipersonskim projektilima, laserima i drugim naprednim oružjem.

Kongresni ured za proračun procijenio je da bi program 15 takvih brodova do 2056. mogao koštati oko 275 milijardi dolara, pri čemu bi prvi brod mogao dosegnuti cijenu od oko 23 milijarde.