Vali Malik više se ne mora brinuti hoće li neki desničarski birokrat ili influencer njegov istraživački rad proglasiti woke projektom. Ne mora strahovati od odmazde vlasti zbog iznošenja svog mišljenja ili zbog toga što slijedi znanstvene činjenice, kamo god one vodile. I, poput drugih koji su polarizirani SAD zamijenili mirnijim okruženjem Austrije, ne mora se bojati da će mu laboratorij biti desetkovan zato što je predsjednik odlučio deportirati ljude koji rade u njemu, piše Guardian.

'U Beču vlada veliko uzbuđenje', rekao je Malik, stručnjak za laboratorijsku robotiku. Prošlog proljeća, dok je živio u Bostonu i radio kao konzultant za biomedicinske istraživačke laboratorije, regrutiran je da vodi razvoj robotske infrastrukture u Aithyri, istraživačkoj instituciji iz područja znanosti o životu, osnovanoj 2024. godine, a ona nastoji uključiti umjetnu inteligenciju u sve aspekte znanstvenog razvoja.

Kad je dobio poziv za posao u Beču, već su se počele nazirati posljedice napada Donalda Trumpa na visoko obrazovanje i znanstvena istraživanja. Malik je svjedočio tome da su njegovi prijatelji i članovi obitelji dobili otkaze u Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) i Nacionalnoj zakladi za znanost, a njegov je rad usporen zbog povlačenja saveznih potpora.

Nikada prije nije bio u Austriji, ali odluka o odlasku iz Sjedinjenih Država nije bila teška. 'Vidjelo se kamo to vodi', objasnio je Malik. 'Da bi SAD postao znanstvena velesila, bilo je potrebno povjerenje. Građeno je 70 godina, a uništeno u šest mjeseci', rekao je.

Austrija nije jedina

Austrija nije jedina zemlja koja pokušava profitirati od Trumpova rata s visokim obrazovanjem i znanošću. Samo nekoliko tjedana nakon što je preuzeo dužnost troje istaknutih antifašističkih povjesničara sa Sveučilišta Yale, Jason Stanley, Marci Shore i Timothy Snyder, dobilo je i prihvatilo ponude Sveučilišta u Torontu. Institucije diljem Europe prošle godine također su počele nuditi 'znanstveni azil' istraživačima iz SAD-a, a francusko Sveučilište Aix-Marseille zaprimilo je više od 500 upita u sklopu svoje kampanje privlačenja američkih akademika.

Eva-Maria Holzleitner, austrijska ministrica za žene, znanost i istraživanje, opisala je Trumpov napad na akademsku zajednicu kao 'doista šokantan' te kao nazadovanje za 'znanstvenu zajednicu u cjelini'. Istodobno je to prilika da se Austrija predstavi kao 'sigurno utočište za znanost, istraživanje i inovacije'.

Njezino ministarstvo nastoji u roku od godinu dana privući najmanje 50 akademika iz SAD-a – polovicu inicijativom ubrzanog zapošljavanja profesora, a polovicu kroz program stipendija za istraživače u ranoj i srednjoj fazi karijere. Na mrežnim stranicama ministarstva nude se i sredstva za studente kojima je 'formalno ili de facto uskraćeno pravo na obrazovanje' zbog njihove etničke pripadnosti, roda ili 'građanskog angažmana'. Takva ponuda uslijedila je nakon što je Trumpova administracija uhitila i pokušala deportirati studente, poput Mahmuda Halila i Rümeyse Öztürk, koji su prosvjedovali protiv američke potpore Izraelu, te ograničila podršku na kampusima i rodno afirmativnu zdravstvenu skrb za transrodne osobe.

Austrija kao spasitelj

Trumpova administracija vodi otvoreni rat protiv onoga što prikazuje kao liberalnu utvrdu akademske zajednice, što uključuje povlačenje sredstava za istraživanja koja je prethodno odobrio Kongres. Sva savezno financirana istraživanja sada moraju odražavati njegovu desničarsku ideologiju i izbjegavati bilo kakvo spominjanje rase ili roda.

Osim toga, nedavne scene maskiranih agenata ICE-a koji na ulicama privode imigrante i američke državljane dodatno su uvjerile mnoge istraživače rođene u inozemstvu da više nisu dobrodošli u Americi.

Austrijska akademija znanosti 4. srpnja 2025. godine objavila je svoj prvi program stipendija namijenjen akademicima svih nacionalnosti zaposlenima u američkim institucijama, a financiran je sredstvima izvorno osiguranima Marshallovim planom. Dva mjeseca kasnije objavila je imena 25 dobitnika, od kojih svaki prima 500.000 eura.

'Zahvalite Trumpu na ovom priljevu mozgova', poručio je tada predsjednik Akademije Heinz Fassmann.

Dužnosnici ističu da je program, iako skroman, važan signal da je Austrija stabilna demokracija koja potvrđuje svoju predanost znanosti bez ideoloških diktata.

Prema Alexandri Lieben, profesorici međunarodnih odnosa na Sveučilištu Kalifornije u Los Angelesu i predsjednici AsciNA-e, udruge austrijskih znanstvenika i znanstvenica u Sjevernoj Americi, čak i oni koji su ranije napustili Austriju zbog često bolje plaće u SAD-u razmišljaju o povratku u Europu. Većina od oko 1400 članova AsciNA-e pogođena je rezovima financiranja, rekla je.

'Svi su doživjeli pravi šok, uz svojevrsnu paralizu. To je sada popustilo', rekla je. Dodala je da čak i dugogodišnji stanovnici SAD-a razmišljaju o odlasku.

Alexander Lex, koji se bavi interakcijom čovjeka i računala te vizualizacijom podataka u biomedicini i drugim područjima, preselio se u SAD prije više od deset godina kao postdoktorand na Sveučilištu Harvard, a potom je vodio Laboratorij za dizajn vizualizacija na Sveučilištu Utah. Prošlog ljeta objavio je da njegov laboratorij 'ulazi u novo poglavlje' i seli se na Tehničko sveučilište u Grazu. Kao austrijski državljanin, rekao je da je počeo tražiti posao u domovini i prije Trumpova povratka na vlast, a izbori 2024. godine i događaji koji su uslijedili potvrdili su njegovu odluku.

'Mislim da se u američkom akademskom okruženju događa velika kontrakcija, dijelom zbog konkretnih činjenica, a dijelom zbog autocenzure i straha', rekao je Lex. 'Osobito ako ste u ranjivijem položaju, ljudi su spremni preuzimati manje rizika', dodao je, 'a to je jako loše za znanost.'

Bijeg od političkog utjecaja

Husam Habib, još jedan akademik koji se iz SAD-a preselio u Austriju, doktorirao je na Sveučilištu Iowa. I prije Trumpova povratka na vlast osjećao je političke pritiske. Bavi se utjecajem algoritama i upravljanja platformama na političku polarizaciju, a interes za tu temu razvio je još tijekom studija u Pakistanu.

'Upoznao sam ljude koji su bili sasvim normalni, pristojni. No s vremenom se vidjelo kako postaju sve radikalniji. Razgovarate s njima, a oni počinju citirati Jordana Petersona, Bena Shapira i druge radikalne mizoginiste', rekao je Habib.

SAD je bio središte istraživanja dezinformacija i internetske radikalizacije i, za nekoga tko želi graditi karijeru u tom području, 'činilo se da je to pravo mjesto', prisjetio se.

Međutim, nakon pandemije covida, Trumpovih lažnih tvrdnji o izborima 2020. godine i napada na Kapitol 6. siječnja, istraživanja koja se bave internetskim dezinformacijama postala su meta koordiniranih napada Republikanske stranke.

Sredstva su se počela smanjivati, rekao je Habib, a kolege su mu savjetovali da se manje fokusira na političke učinke društvenih mreža. Tada je vidio oglas za posao na Sveučilištu u Grazu. Prijavio se, iako nikada prije nije bio u Austriji, te dobio jednu od novih stipendija namijenjenih onima koji napuštaju SAD.

'Jesam li sretan zato što sam izbjegao metak? Želim reći ne jer bih bio u redu', rekao je Habib. No, dodao je, 'duboko u sebi znam da bih bio pod ogromnim stresom'.