Riječ je o drugom američkom napadu na veliku naftnu državu u kratkom razdoblju, no Iran - za razliku od Venezuele - zauzima ključnu poziciju u globalnoj trgovini energentima. Zemlja je članica OPEC-a i nalazi se uz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom i plinom.

>>Tijek događanja pratite OVDJE<<

Stručnjaci upozoravaju da bi širi sukob na Bliskom istoku mogao poremetiti opskrbu ne samo iz Irana nego i iz drugih velikih proizvođača u regiji, uključujući Saudijsku Arabiju, piše Politico. Dužnosnik američke administracije izjavio je da se nova vojna kampanja vjerojatno neće mjeriti satima, nego danima, što upućuje na širu i koordiniranu operaciju. Iran je već pokrenuo protuudare na američke vojne baze u regiji.

Iako su američka tržišta nafte tijekom vikenda zatvorena, cijene su već ranije reagirale na očekivanja sukoba. Nafta je u petak dosegnula oko 67 dolara po barelu, približno pet dolara više nego mjesec dana ranije. Analitičari investicijske banke Barclays procjenjuju da bi cijena referentne nafte Brent, u slučaju daljnje eskalacije, mogla porasti i do 80 dolara.

U igri i Kina te globalna opskrba

Dodatnu neizvjesnost donosi činjenica da Kina kupuje oko 90 posto iranskog izvoza nafte, koji iznosi približno 1,5 milijuna barela dnevno. Veći poremećaj opskrbe mogao bi tako podići cijene energenata diljem svijeta i povećati troškove goriva za potrošače.

'Iran je veći proizvođač nafte od Venezuele, pa bi i posljedice poremećaja mogle biti znatno veće', upozorila je Samantha Gross iz think tanka Brookings Institution. Dodala je da kombinacija velikih rezervi i strateške lokacije uz najvažniji svjetski energetski prolaz stvara potencijal za snažan tržišni šok.

Analitičari upozoravaju da bi Iran mogao pokušati poremetiti ili čak privremeno blokirati promet kroz Hormuški tjesnac, primjerice miniranjem ili napadima dronovima na trgovačke brodove. Slični scenariji razmatrani su i tijekom ranijih kriza.

Mogući su i napadi na energetsku infrastrukturu američkih saveznika u regiji, poput onih iz 2019., kada su dronovi pogodili saudijska postrojenja za preradu nafte. Katar, koji dijeli veliko plinsko polje s Iranom i domaćin je najveće američke vojne baze u regiji, također se smatra osjetljivom točkom globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina.

Neki analitičari smatraju da bi eventualna promjena režima u Teheranu dugoročno mogla otvoriti prostor međunarodnim energetskim kompanijama. Iranska naftna infrastruktura, unatoč sankcijama, smatra se znatno očuvanijom od venezuelanske.

'Iranski naftni sektor tehnički je u boljem stanju i proizvodnja bi se mogla relativno brzo povećati', rekao je Robert Auers iz RBN Energyja, procjenjujući da bi proizvodnja mogla porasti za 500 tisuća do milijun barela dnevno.

No drugi stručnjaci upozoravaju da političke promjene rijetko donose brzi rast proizvodnje. 'Investitori prvo moraju imati povjerenje u sigurnost i stabilnost, a to se ne događa preko noći', rekao je Jim Burkhard iz S&P Global Energyja.

Analitičari ističu da relativno niske cijene nafte početkom godine zasad daju određeni prostor tržištu da apsorbira šok. No u slučaju duljeg sukoba ili poremećaja opskrbe, rast cijena energenata mogao bi postati jedan od prvih globalnih učinaka novog sukoba na Bliskom istoku.