Iako se zove mini plenarna sjednica, puno je tema bilo na agendi Europskog parlamenta protekle srijede i četvrtka u Bruxellesu. Pridružili smo se grupi novinara na konferencijama s više hrvatskih eurozastupnika usred rasprava.

Vijest koja je definitivno obilježila ta dva dana bila je da Zagreb ipak neće postati sjedište Europske carinske agencije (EUCA) te je domaćin postao Lille u Francuskoj. Kao što smo ranije pisali, HDZ-ov Tomislav Sokol naveo je da je Zagreb bio jedan od favorita grupacije EPP, kao i Zelenih (u kojoj je Možemo!), ali ne i S&D-a (u kojem je SDP), stoga su, kaže, šanse da naš glavni grad dobije prvu europsku agenciju na hrvatskom teritoriju bile minimalne. Svi hrvatski eurozastupnici s kojima smo razgovarali izrazili su žaljenje da Zagreb nije postao sjedište agencije.

Odabir lokacije za EUCA-u bio je važan za cijelu Europsku uniju čisto zbog osnutka nove agencije. No činjenica je da druge članice nisu to doživjele toliko 'emotivno' poput Hrvatske. Na tom tragu, evo pregleda najzanimljivijih tema i stavova s plenarne sjednice Europskog parlamenta iz ugla naših zastupnika u ovoj instituciji EU-a.

HDZ-ovci različito razmišljaju o SAD-u, Sokol: 'Trump će iskoristiti svaku slabost'

Jedna od glavnih zanimljivosti bio je svojevrsni raskol među HDZ-ovim zastupnicima u EPP-u na temu trgovinskog sporazuma između Europske unije i SAD-a. Sokol je na upit tportala tijekom razgovora s novinarima naveo da je 'njegov osobni stav da je sporazum loš i da nije ispregovaran na dobar način'.

'Europljani ne razumiju kako Trump funkcionira. Misle da će kad mu jednom popuste sve biti super. Ali Trump će iskoristiti svaku vašu slabost i onda tražiti još. I nakon što se sporazum ratificira, on će i dalje pritiskati EU oko digitalne regulative i drugih stvari. Sigurno ratifikacijom ovog sporazuma nećemo dobiti predvidivost i stabilnost u odnosima. Naprotiv, bit će još gore. Trump će pritiskati još više', naveo je.

Time je Sokol iznio suprotan stav od također HDZ-ove Željane Zovko, a ona je kao izvjestiteljica EPP-a za trgovinske sporazume progurala njegovu ratifikaciju na dnevni red. K tome je osobno radila na sporazumu te se zalagala za njegovo usvajanje. U razgovoru s novinarima navela je da ne bi komentirala privatni stav Sokola i da on ima pravo na svoje mišljenje, ali da će pučani glasati za njegovo usvajanje, pa tako i sam Sokol. Sporazumu se, navela je, protive jedino krajnja ljevica i krajnja desnica.

'Moramo voditi računa o puno široj slici nego o dnevnom razmišljanju sviđa li nam se netko ili ne', rekla je Zovko, navodeći da je SAD ključni partner kako za EU, tako i za partnerske zemlje Unije.

Picula: 'Ne mogu predvidjeti kako će Washington reagirati'

Podsjetimo, predsjednik SAD-a Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen postigli su dogovor o carinskim i trgovinskim pitanjima u Turnberryju u Škotskoj krajem srpnja 2025. godine. EK je potom izašao s dva zakonska prijedloga.

Na glasanju ovog tjedna eurozastupnici su se složili da treba uvesti klauzulu o suspenziji u slučaju da SAD uvede nove carine, a carinske povlastice stupit će na snagu samo ako Amerikanci budu poštovali svoje obaveze te će, osim ako se ne produlje, povlastice automatski isteći 31. ožujka 2028. godine.

EU parlament je usvojio oba zakonodavna akta. Konkretno, prilagodba carina i otvaranje carinskih kvota za uvoz određene robe podrijetlom iz SAD-a dobila je 417 glasova za i 154 protiv, uz 71 suzdržan glas, a neprimjenjivanje carina na uvoz određene robe dobilo je 437 glasova za i 144 protiv, uz 60 suzdržanih.

Sporazum nam je neposredno prije glasanja prokomentirao Tonino Picula, rekavši da EU mora učvrstiti identitet koji ima uoči 'geopolitičkih nasrtaja' Trumpove administracije, za koju je rekao da je 'najneprijateljskije orijentirana prema Uniji u ukupnoj povijesti transatlantskih odnosa'.

'Sam sporazum bio je predmet ozbiljnih kritika otkako je bio sklopljen u Škotskoj, a pogotovo otkad je američka strana otvoreno posezala za teritorijem jedne od država članica EU-a. Nakon što nije došlo do ikakvih političkih približavanja s Trumpom u ovom mandatu i nakon što je američki Vrhovni sud donio presudu kakvu je donio (proglasivši Trumpove carine ilegalnima), mislim da se razina kritičnosti u parlamentu samo podigla. Nadležni odbor je, koliko vidim, velikom većinom glasova usvojio pregovaračke pozicije Europskog parlamenta', naveo je Picula.

Dodao je da je S&D usvojio stav da Europski parlament treba imati snažnu poziciju pred trijalog s ostalim institucijama EU-a kako bi se poslala snažna poruka SAD-u.

'Ali opet, s druge strane, ne mogu predvidjeti kako će Washington na to reagirati, hoće li doći možda do eskalacije sukoba ili će se naprosto ponovo sjesti za stol i trgovati. Možda ćemo napraviti big beautiful deal, ali ovog trenutka to je manje izvjesno', istaknuo je.

Borzan o vraćanju migranata: Igranje s neofašistima opasno za EU

Mnogo je bure podiglo i glasanje o pokretanju pregovora s Vijećem Europe o novom zakonu EU-a o vraćanju migranata. Jedan od tih aspekata je i firewall, pravo migranata na pristup javnim uslugama, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i policijsku zaštitu bez straha od deportacije.

Prijedlog reforme uvodi nove obaveze za državljane trećih zemalja da surađuju s tijelima za vraćanje migranata. Također, reforma želi omogućiti zadržavanje osoba do 24 mjeseca ili dulje pod određenim uvjetima, predviđa 'pojačano uzajamno priznavanje odluka o vraćanju na cijelom teritoriju EU-a' te mogućnost upotrebe centara za vraćanje u zemljama izvan Unije. S 389 glasova za, 206 protiv i 32 suzdržanih parlament je odlučio ući u pregovore s Vijećem.

Sokol je naveo da je protiv firewalla. Upitan o usuglašenju EPP-a, najveće grupacije u EU parlamentu s radikalnom desnicom, navodi da sve ovisi o kojoj se temi radi. U slučaju vraćanja migranata ističe da trenutni sustav ne funkcionira.

'Od osoba za koje je utvrđeno da nemaju pravo boravka, nisu tražile azil, a u svojim zemljama nisu progonjene, niti su došle iz ratnih zona, samo 20 posto njih se deportira. Sustav se mora olakšati, a političke grupacije s ljevice ne žele kompromis i prihvatiti nešto što je zdravorazumski. U toj situaciji onda nemate izbora', komentirao je Sokol situaciju s migracijama, kao i suradnju s drugim grupacijama u EU parlamentu.

Sa strane S&D-a, Biljana Borzan navela je da pučani od točke do točke biraju s kime će ostvariti većinu. Navela je da birači HDZ-a i pučana u tome 'vjerojatno ne vide nikakav problem te im je to možda manje loše nego kada odlučuju u kompromisu sa socijaldemokratima'. Ipak, vjeruje da je posrijedi opasna praksa.

'Smatram da to vodi nestabilnosti i da je vrlo opasno za budućnost Europske unije. Bilo kakvo igranje s populistima, neofašistima i slično dovodi u pitanje budućnost EU-a kao projekta i protivno je svemu onome kako je Unija zamišljena', rekla je Borzan, dodajući da će se vidjeti koliko je suradnja pučana i desnice jaka na skorašnjim izborima za predsjednika Europskog parlamenta, redovnom praksom na polovici mandata.

Nove mjere za AI, Borzan: Sustav se prebrzo razvija da bi ga zakon pratio

Europarlamentarci su se također ovog tjedna složili o stavu za pregovore s Vijećem oko zabrane sustava za generiranje lažnih golih slika. S 569 glasova za, 45 protiv i 23 suzdržana, Europski parlament je uz zabranu takvih sustava, između ostalog, dao podršku prijedlogu Europske komisije da se, zbog pravne sigurnosti, odgode određena pravila iz Akta o umjetnoj inteligenciji za visokorizične sustave umjetne inteligencije do 2. prosinca 2027. godine.

Borzan je, komentirajući ove izmjene, podsjetila da je EU parlament u prošlom mandatu 2024. godine usvojio Akt o umjetnoj inteligenciji (bio je to prvi takav zakon na svijetu, op.a.), ali i istaknula da se AI rapidno razvija, pa je i tada taj akt u nekim stvarima već zastario.

'U šali znam reći da kada radite na zakonu, morate biti malo pokvareni da biste mogli sagledati što sve netko može napraviti kako bi izvrnuo prvotnu zamisao zakona ili pronašao sive zone, nešto ne piše da se ne smije pa nije zabranjeno. S jedne strane je problem to što legislativa kasni, a s druge što nijedan živi čovjek nema kompletan uvid u funkcioniranje umjetne inteligencije. I kod najvećih stručnjaka svatko zna svoj dio, ali nitko nema, da tako kažem, kontrolu da bi znao praktički sve. Ovisi tko kako gleda, u nekim stvarima ostavlja se slobodna interpretacija ne samo pojedincu koji zlorabi zakon, nego i onome koji ga, u slučaju neke tužbe, tumači', rekla je Borzan.

Zaštita poreznih obveznika od propasti banaka: Bartulica se prisjetio grčke krize

S hrvatskim novinarima je u srijedu razgovarao i zastupnik Stephen Bartulica (Europski konzervativci i reformisti), a s dnevnog reda plenarne sjednice prokomentirao nam je zaštitne mjere za porezne obveznike u slučaju propasti banaka.

Na pitanje tportala naveo je kako načelno smatra da oni koji su odgovorni za štetne odluke moraju snositi odgovornost te je to ilustrirao primjerom grčke dužničke krize.

'Tada su na udaru bile francuske i njemačke banke. Vodeći menadžeri, pogotovo francuskih banaka, odlučivali su se za kupovinu velikih količina grčkih obveznica. Time su te banke bile jako izložene i u slučaju izlaska Grčke neke bi doslovno propale preko noći. Tada se (njemačka kancelarka) Merkel odlučila na njihovo spašavanje te su porezni obveznici na neki način spasili te banke. Mislim da takva politika ne šalje dobre poruke. Razumijem da takve stvari (propast banaka, op.a.) mogu izazvati potrese na tržištu, ali stav da su neki preveliki da propadnu nije dobra', rekao je Bartulica.

Upravo je na tom tragu i Europski parlament usvojio stav da troškove banaka moraju primarno snositi vlasnici dionica, a mikro, mala i srednje velika poduzeća moraju dobiti bolju zaštitu od gubitaka. Zaštitne mjere stupaju na snagu 12 dana od objave u službenom glasniku Europske unije te će se, uz nekoliko iznimaka, početi primjenjivati kroz 24 mjeseca.

Nove mjere za nadzor vode

Od ekoloških tema, europarlamentarci su izglasali u četvrtak nove mjere za smanjenje onečišćenja podzemnih i površinskih voda te poboljšanje standarda kvalitete vode u Uniji.

Novim zakonodavstvom ažuriran je popis onečišćujućih tvari koje je potrebno pratiti i kontrolirati. To uključuje nadzor tzv. vječnih kemikalija, perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari, pesticida, farmaceutskih proizvoda i industrijskih tvari, a postrožilo se i praćenje mikroplastike.

'Uvijek je moguće unaprijediti cijelu priču, ali mislim da stvari, ovako kako su postavljene, mogu držati vodu', kratko je prokomentirao hrvatski zastupnik Zelenih u EU parlamentu Gordan Bosanac.

Eurozastupnici su također raspravljali tijekom plenarne sjednice o europskoj energetskoj sigurnosti i neovisnosti, pogotovo s obzirom na rat SAD-a i Izraela s Iranom, kao i blokadi Hormuškog tjesnaca. Istovremeno se u Europi sve više govori o potrebi za jačim ulaganjima u nuklearnu energiju.

Bosanac o nuklearnoj energiji: Protiv novih ulaganja, ali za održavanje postojeće infrastrukture

Bosanac je naveo da Zeleni imaju podijeljena mišljenja, podsjetivši da je zeleni pokret u Njemačkoj nastao na protivljenju nuklearnoj energiji, a Francuzi su puno više otvoreni za takva ulaganja. Inače, Francuska je sa svojih 56 nuklearnih elektrana rekorder Europske unije po korištenju te energije.

'Nisam za ulaganje u nove nuklearke jer matematika kaže da su ta ulaganja ogromna, puno koštaju i vjerujem da bi bilo bolje usmjeriti ih u obnovljive izvore. Ako smo sada došli do 53 posto korištenja obnovljivih izvora, kada bismo još više uložili, mogli bismo brže dosegnuti naše ciljeve. Ali nisam ni protiv toga da naše trenutačne nuklearne kapacitete održavamo i koristimo kao pomoć u zelenoj tranziciji, posebno manje nuklearne elektrane koje mogu opskrbljivati određenu industriju ili geografsko područje', otkrio je Bosanac svoj stav.

Isto tako, ne protivi se tome da hrvatsko-slovenska Nuklearna elektrana Krško nastavi s radom, ali navodi da ne bismo trebali ići u njezinu dogradnju.

'Treći smo u Europi po korištenju energije iz hidroelektrana te visoko kotiramo u obnovljivim izvorima energije, no ne koristimo dovoljno energiju sunca i vjetra', zaključio je Bosanac u razgovoru s novinarima, istaknuvši jake i slabe strane hrvatske obnovljive energetike u sklopu prosjeka EU-a.