"Ono što se ovdje događalo od 1941. do 1945. bilo je strašno. Negiralo se ljudskost i pokazalo kako je malo potrebno da od ljudi postanemo životinje koje ubijaju, muče i zatvaraju druge, samo zato što su drugačiji - jer su druge nacionalnosti, vjere, političkog stava", izjavio je Grbin u Jasenovcu. Istaknuo je kako se sve može dogoditi ponovno ako ne njegujemo sjećanje te se pravimo da je ono nebitno.

"To je minimum koji dugujemo ne samo žrtvama ustaškog logora Jasenovac i onima koji su 1945. ustali da spase svoj goli život i pobjegnu odavde. To je naša obveza i dužnost", rekao je Grbin. Najavio je da će SDP pokrenuti inicijativu da se promijene nazivi u općinama i gradovima gdje još uvijek postoje ulice, trgovi i druga mjesta koja nose imena po osobama i događajima iz ustaškog režima. U Hrvatskoj još uvijek prisutna potreba relativiziranja ustaških zločina a jedan od načina na koji se to mogli ispraviti prošli tjedan, a što je propušteno, jest da kao se kao društvo odredimo kako ćemo tretirati ustaško znakovlje i pozdrav, kazao je Grbin.

Naš stav je da to mora biti riješeno kroz kazneni zakon jer povećanje prekršajnih kazni kroz prekršajni zakon nije dovoljno. Povećanje novčane kazne ne znači ništa i nije presudno, nego postupanje tijela koja bi trebala pokretati te postupke a koja su, smatra Grbin, posljednjih godina pala na ispitu.

"Vlada apsolutno ne čini dovoljno. Zato je i dvolično što Hrvatska u ovom trenutku predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, jer sve što bi trebali napraviti na čelu te organizacije i na što bi trebali nagovoriti druge, mi kod kuće nismo spremni. Upravo zbog Vlade i onog tko je na čelu", rekao je Grbin. Saborska zastupnica stranke Možemo Sandra Benčić izjavila je kako je važno da su se danas svi okupili na zajedničkoj komemoraciji u Jasenovcu.

"Važno je da smo danas svi ovdje zajedno, da bez obzira na desetljeća koja prolaze ne zaboravljamo na žrtvu tih ljudi i kakve je naravi bio režim koji je pobio desetke tisuća ljudi samo zato što su bili druge nacionalnosti, boje kože ili politički nepodobni", izjavila je Benčić.

"Važno je da se toga prisjetimo jer smo u prošlotjednoj raspravi u Saboru vidjeli da u Hrvatskoj još uvijek postoje političke opcije kojima je ustaški režim prihvatljiv, koje smatraju da ga ne treba osuđivati, koje smatraju da fašističke, nacističke i ustaške simbole i pozdrave ne treba kažnjavati". Takvi postoje i u znanstvenoj zajednici jer imamo pokušaji revizionizma onoga što je istina i naša povijest, dodala je.

"Zbog toga smo vrlo glasno i snažno stali u obranu antifašističkih vrijednosti, ali i u obranu osnovnih civilizacijskih vrijednosti kada smo se založili za to da se strože kažnjavaju fašistički pozdravi, nacističko i ustaško znakovlje. Kada smo tražili prošli tjedan da ne samo prekršajni, nego i kazneni zakon jasno propiše da nije dozvoljeno i prihvatljivo i da se neće u ovom društvu tolerirati bilo kakvo veličanje fašizma, nacizma ili ustaštva", rekla je Benčić. Smatra važnim mladim generacijama govoriti što se u Jasenovcu dogodilo, što je ustaški režim bio, te da Hrvatska država sa tim režimom nema veze i da na njemu nije nastala, nego dapače, da je nastala na tekovinama antifašizma koji je taj ustaški režim pobijedio.