Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost Andro Pavuna na konferenciji za medije izvještavaju o tijeku radova na zagrebačkim prometnicama.
Očekuje se da će osim o radovima, Tomašević morati odgovoriti i na brojna pitanja o aktualnim temama. Ponajprije o odlaganju otpada i ilegalnim odlagalištima u Zagrebu.
Naime, posljednjih dana zagrebački HDZ digao je buru oko ilegalnog otpada u u jezerima na zagrebačkoj Savici. Tvrde da tamo leži 33.000 tona opasnog industrijskog otpada, neposredno uz vodocrpilište Petruševec. Pa su postavili i pitanje ispravnosti zagrebačke vode.
Gradonačelnik Tomašević na samom je početku rekao kako su najgori radovi odrađeni tijekom ljeta, ali i da je potrebno provesti rekonstrukcije podzemne infrastruktu, što će trajati i tijekom cijele godine.
'Imamo vodoopskrbne cijevi iz 19. stoljeća. Rekao sam da ću biti durgačiji gradonačelnik i da ćemo raditi sve ono što je potrebno gradu te da ću biti odgovoran prema održavanju gradske infrastukture', rekao je Tomašević.
Zahvalio je radnicima koji su tijekom cijelog ljeta, posebice tijekom toplinskih valova radili na zagrebačkim prometnicama.
Prikazao je koji su radovi do sad završeni poput raskrižja Vukovarske i Savske, rekonstrukcija pruge na Branimirovoj, rekonstrukcija magistralnog vodovoda u Selskoj i Vukovarskoj, radova na plinovodu na Selskoj ...
Do kraja tjedna će biti završena rekonstrukcija nadvožnjaka u ulici Ljudevita Posavskog u Sesvetama. Rekonstrukcija tramvajske pruge u ulici kralja Zvonimira.
'Unatoč svim problemima i komplikacijama, očekujemo da će ti radovi biti završeni do početka školske godine', rekao je Tomašević.
Dodao je da će u 'fotofinišu' biti završeno i asfaltiranje avenije većeslava Holjevca te Zagrebačke ceste.
Probijanje rokova samo na jednom gradilištu
Ono što neće biti završeno, jest na Vukovarskoj od Trešnjevačkog placa do ulice Florijana Andrašeca. No, očekuje se da će radovi biti gotovi u rujnu.
U planu je završetak radova na nadvožnjaku Zagrebačke avenije i Selske u listopadu.
'Preko 90 posto svih najavljenih radova je završeno ili će biti završeno u roku. Jedini projekt s kojim kaznimo je ovaj potez na Vukovarskoj od placa do Florijana Andrašeca i to svega nekoliko tjedana', rekoa je Tomašević.
Dio radova sljedeće godine
'Asfaltirano je površine 18 nogometnih igrališta. Rekonstrukcija 5,7kilometara tramvajskih tračnica. Napravljena je rekonstrukcija vodovoda od 2,5 kilometara. To su radovi koji su odrađeni u ovoj sezoni', rekao je Tomašević te dodao da su gradska poduzeća tražila i više.
'Ako mislite da je ovo bilo sve što je bilo potrebno, nije. Dio ćemo tih radova odraditi sljedeće godine', rekao je Tomašević.
Još je jednom zahvalio radnicima koji su radili na ekstremnim temperaturama i građanima na strpljenju.
'Ono što svi zajedno dovicamo kao grad Zagreb je bolja infrastruktura. Nastavljamo i dalje', rekao je Tomašević.
Detalji o radovima: Radi se i 24 sata na dan
Pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost Andro Pavuna dao je više detalja o pojedinim radovima u gradu. Prije svega istaknuo je kako su radovi na podvožnjaku kod Vjesnika bili neplanirani, ali su morali biti odrađeni nakon požara u zgradi Vjesnika.
Istaknuo je kako će radovi na križanju Zvonimirove i Šubićeve biti završeni ovog tjedna, ali i dodao kako je bilo izuzetno zahtjevno za odraditi.
Pojasnio je da su ove godine bolje koordinirali radove te su iskoristili, kad se već kopalo na križanju Vukovarske i Savske, da saniraju i tračnice. Isto je bilo i na nekim drugim gradilištima gdje su iskoristili priliku tijekom mijenjanja cijevi magistralnog vodovoda da saniraju još neke stvari.
Pavuna je naglasio kako su takvi zahtjevi važni kako bi se spriječilo pucanje vodovodnih cijevi i stvaranje dodatnih prometnih gužvi.
Na pitanje o tome zašto se Selska ulica raskopavala i prošle i ove godine, Pavuna je pojasnio da je prošle godine u radovima bio plin, a ove godine voda. Dodao je da je zbog ograničenog broja prometnica sjever-jug, zaključeno da je bolje imati dvije funkcionalne trake tijekom ljeta jedne godine, a druge dvije druge godine.
Istaknuo je da se ceste u Zagrebu asfaltiraju cijele godine, a najgore se obavlja tijekom ljetne sezone.
Podsjetio je da su mnogi pitali gdje su radnici na gradilištima, ali sve je dovršeno u roku.
'Vrlo su učinkoviti kad ih nitko ne gleda', rekao je sarkastično Pavuna.
Što se tiče završetka radova na Vukovarskoj cesti, Pavuna je rekao da će biti gotovi u rujnu, no dinamička signalizacija će biti u funkciji nešto kasnije. Dodao je kako im je u planu pustiti promet čim se stavi habajući sloj asfalta, negdje sredinom mjeseca.
Projekti o kojima se pričalo u javnosti
Predstavio je i podatke o još dva projekta o kojima se pričalo u javnosti. Prvi je Cimermanova ulica, koji je izazvao najveću pomutnju. Grad je odustao od ideje da se spaja na aveniju Dubrovnik. Istaknuo je da ovaj projekt nije u planu do daljnjeg za spajanje na aveniju Dubrovnik.
Drugi je projekt unaprjeđenje infrastrukture na križanju Selske i Zagrebačke ceste. Jedino što se tu mijenja je ukidanje tri trake u svakom smjeru, jer je Knežija više nije tranziti kvart. Tu je i pitanje prebacivanja tramvajske stanice nakon semafora kako bi semafori mogli dati prednost tramvajima.
Uvođenje žute trake je tek u planu na Selskoj cesti, na strani prema Jadranskom mostu. I sada imate tri trake na Selskoj, dvije koje idu desno su pune, a lijevo je prazna. Ljudi očekuju dvije trake jer Jadranski most ima dvije trake. Upravo to određuje protočnost Selske.
'Mi gužvu na Selskoj nećemo riješiti dodavanjem drugih traka, niti davanjem prioriteta busu. Svi auti koji stoje na Horvaćanskoj, stanu u jedan autobus. Doista je odgovornost gradske uprave da da prioritet busu. Svi oni koji čekaju, imamo jednu poslasticu. Sljedeće ljeto ćemo ići na rekonstrukciju uspona na Jadranski most. Tamo bi se za 50 posto ubrzala protočnost', rekao je Pavuna.
Na novinarsko pitanje o Kolakovoj ulici i Branimirovoj, rekao je da planiraju do kraja godine otvoriti još dvije faze radova. Izvođače imaju, nadzor imaju, dovršava se projektna dokumentacije.
Pavunu su pitali o penalizaciji za kašnjene radova. Istaknuo je da u ugovorima stoje kazne, no ovo kašnjenje nije bila krivnja izvođača.
'To su neke stvari koje su dijelom uračunate u rokove koji su dani. Možete zamisliti kako je kad je nekoliko izvođača prisutno pa se jednom nešto dogodi, pa drugom, pa trećem. Osim toga, radove otežava i upadanje vozača u zonu radova. To postaje u Zagrebu normalno. Jednostavno ako imate asfaltiranje i vruć asfalt i vama deseci automobila nadiru, to vam otežava poslove. Radimo na penalizaciji što se tiče upadanja na tramvajske tračnice. Ali to ne pomaže. Ljudi i dalje voze iza tramvaja. To su sve stvari koje građani sami svojim ponašanjem zagorčavaju život sebi i drugima. Mogu pozvati samo na milosrđe, da to što prije zgotovimo', rekao je Pavuna.
Tomašević je rekao da zbog neodgovornih vozača koji ne poštuju regulaciju, moraju imati u pripremi jedno pauk vozilo koje vadi takve automobile.
'Molim vas', zavapio je Tomašević.
Na pitanje o spajanju Klare sa ostatkom Zagreba, Pavuna je rekao da ima puno planova.
Nabrojao je što je sve u planu - Heinzlova izgradnja pruge vrijedna 60 milijuna eura, podvožnjak Medpotoki 40, ali pitanje je koliko će biti, Jarunski most više od 100 milijuna eura.
'To su stotine milijuna eura planirane u sljedećih 10 godina', rekao je Pavuna. 'Ako se u četiri godine napravi nešto što se nije radilo 20 godina, zahtjeva ima puno. Ovaj grad nije realiziran. Malo koji grad ove veličine imate ceste koje su 100 godina u prostornom planu, a da nisu izgrađene. Sad smo ubacili u 8. brzinu izgradnje cesta i mislim da se to vidi. Ali smo se fokusirali, kažemo napravit ćemo ovih 10 i napravimo 10', rekao je Pavuna te dodao da razmatraju zahtjeve i planiraju što se može napraviti sljedeće godine.
Ilegalno odlaganje otpada u Zagrebu
Na pitanje o opasnom otpadu u Zagrebu, Tomašević je rekao kako 'zagrebački HDZ na sve moguće načine poušava skrenuti pozornost s prosvjeda koji se ove subote održava na trgu bana Jelačića'.
'Znači tamo se počeo odlagati otpad prije nego što sam se ja rodio', rekao je Tomašević i istaknuo kako je država odgovorna za urpavljanje opasnim otpadom.
'Zna se točno tko je tamo odložio opasni otpad - HEP koji je u potpunosti u državnom vlasništvu i INA koja je u državnom suvlasništvu. Desetljećima se očekvialo da sanaciju financiraju one firme koje su to odložile. Recite po kojoj bi osnovi ja trebao biti odgovoran za to?', rekao je Tomašević.
'Moje pitanje je gdje su bili do sad? Je li opasni otpad u nadležnosti države ili županije i grada?', pitao je Tomašević.
Rekao je da neće nastaviti dalje raspravu jer bi to dodatno skrenulo pozornost sa prosvjeda za Gospić u subotu.
Bazen u Španskom otvara se sljedeći tjedan
Na pitanje o otvorenju bazena u Španskom, Tomašević je rekao da imaju sve dozvole i da bi se on trebao otvoriti sljedeći tjedan.
Donji Dragonožac
Tomašević je rekao da je gotova odluka o javnoj nabavi, a ako ne bude žalbe, radovi bi na izgradnji nove škole moći uskoro krenuti.
Pitanje nastavka radova na Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića, odnosno 18. gimnaziji na Šalati, zbog nepredviđenih okolnosti, oni su produljeni, ali se u gradu nadaju da će do sljedeće školske godine sve biti završeno.
Obojani stupići ispred škola
Tomašević nije htio komentirati. 'Mislim da dobro znate odgovor na svoje pitanje', dodao je.
Opstruiranje Centra za gospodarenje otpadom Resnik?
'Fasciniran sam brojem spinova na temu otpada koji se plasiraju na temu zbrinjavanja otpada u zadnjih tri tjedna', rekao je Tomašević. Dodao je da je studija koja je u završnoj fazi pokazala da je energana u gradu Zagrebu isplativa i potrebna kao investicija. Ono što je sporno je gdje bi trebala biti izgrađena.
Pojasnio je da je pitanje koje grad ne može sam odlučiti je pitanje lokacije, jer da bi energana bila isplativa mora ne samo proizvoditi električnu energiju, već toplina koju proizvodi treba ići u sustav centralnog grijanja, a time upravlja HEP, pa je za donošenje odluke potrebna suradnja s državom.