Virus Zapadnog Nila ranije je potvrđen kod pet uginulih vrana u različitim dijelovima Zagreba, a kako su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrdili za tportal, u Hrvatskoj je dosad zabilježeno sedam potpunih prijava infekcije kod ljudi. Očekuju, dodaju, još prijava te ističu da do zaraze dolazi ubodom komarca.

'Većina infekcija (70-80 posto) prolazi bez simptoma, a ostali inficirani imaju blaže simptome bolesti nalik gripi, što uključuje povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te slabost, anoreksiju, limfadenopatiju, mučninu i povraćanje. U 25-50 posto slučajeva javlja se eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi infekcije se povlače u roku od nekoliko dana (3-6 dana)', objašnjavaju.

Ističu ipak da se u težim slučajevima, kakve razvije manje od jedan posto zaraženih, razvijaju neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis te akutna mlohava kljenut kao najteži oblik. Simptomi mogu uključivati jako povišenu temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata ili šije, stupor, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, flakcidnu paralizu (mlohavu kljenut, op.a.) i komu.

Paralelno bilježenju novih slučajeva, u Zagrebu je rano jutros, između 4 i 7 sati, provedena akcija zamagljivanja. Time se suzbijaju odrasle jedinke komaraca, a njihovim uništenjem smanjuje se rizik od prijenosa infekcije na ljude jer će, kako navode iz HZJZ-a, znatan dio onih zaraženih uginuti. Ipak, važnijim se smatra suzbijanje njihovih ličinki u vodama u okolišu, a dodatne mjere provode se nakon što se utvrdi da je netko zaražen virusom Zapadnog Nila.

Kako se prenosi?

Premda se o ovom virusu intenzivno govori posljednjih tjedana, infekcije virusom sporadično su dokazivane u ptica i konja desetljećima, a u kontinuitetu posljednjih 16 godina, tumači za tportal profesor s Veterinarskog fakulteta, dr. sc. Ljubo Barbić.

'Iako trenutačno dostupni podaci ne upućuju na intenzitet virusne aktivnosti, kakav je zabilježen 2018. godine, koja je bila najizraženija sezona bolesti Zapadnog Nila u Hrvatskoj, situaciju je zasigurno potrebno kontinuirano pratiti. Upravo zato sustavno praćenje infekcije u ljudi i životinja te pravodobna provedba preventivnih i protuepidemijskih mjera ostaju ključni za smanjenje rizika u ostatku sezone', tumači.

Na pitanje o tome zašto se rizik od zaraze baš sada povećava, objašnjava da je to u skladu s dobro poznatim sezonskim značajkama bolesti Zapadnog Nila koje se potvrđuju nadzorom i pretraživanjem prijemljivih životinjskih vrsta, a to kontinuirano, pa i ove godine, provodi veterinarska struka.

Ističe da je dokaz infekcije u životinja indikator pojačane virusne aktivnosti i svojevrsno rano upozorenje na moguću pojavu infekcija kod ljudi na istom području jer se i ljudi i životinje zaraze ubodom istih komaraca, pri čemu su im životinje izloženije.

Barbić: Programi nadzora provode se zadnjih 15 godina

Kako tumači profesor Barbić, virus prezimljava u zaraženim komarcima tijekom hibernacije i prenosi se na njihovu sljedeću generaciju te ponovno dolazi do zaraze ptica i uspostave prirodnog ciklusa cirkulacije. Takvo udomaćivanja virusa značajno otežava mogućnost da se bolest iskorijeni na nekom području pa se sporadično pojavljuje.

'Podaci prikupljeni veterinarskom djelatnosti služe zaštiti zdravlja životinja, ali, barem jednako značajno, zdravstvenom sustavu pružaju rano upozorenje o povećanoj virusnoj aktivnosti i mogućoj pojavi oboljenja ljudi te predstavljaju smjernicu za pravodobnu provedbu protuepidemijskih mjera. Takvi programi nadzora provode se posljednjih 15 godina, a potvrdu njihove važnosti vidimo i ove sezone. Upravo je dokazivanjem infekcija u životinja pravodobno potvrđena pojačana virusna aktivnost, što je omogućilo pokretanje odgovarajućih protuepidemijskih mjera radi zaštite zdravlja ljudi i životinja', kaže profesor Barbić.

U razgovoru naglašava da virus Zapadnog Nila nije nova pojava u Hrvatskoj, već je dulje vrijeme i u kontinuitetu prisutan na našem području, a njegovu prisutnost možemo očekivati i u budućnosti. Klimatske promjene, dodaje, pogoduje širenju ovakvih bolesti.

Prva potvrđena klinička oboljenja ljudi (sedam slučajeva, op.a.) uočena su 2012. godine u istočnoj Hrvatskoj, a svi pokazatelji sustava nadzora ove godine upućuju na pojačanu aktivnost virusa Zapadnog Nila u više županija kontinentalne Hrvatske, potvrđuje Barbić.

Zašto se o tom virusu tek odnedavno govori?

Pa ako je tako, kako to da se o ovom virusu tek odnedavno govori, pitamo ga.

'Dojam ponovnog ili novog pojavljivanja, koji postoji u dijelu javnosti, ponajprije proizlazi iz izrazite sezonalnosti bolesti. Budući da se virus prenosi komarcima, njegova se pojačana aktivnost u pravilu bilježi od kasnog proljeća do rane jeseni. Uz to, intenzitet virusne aktivnosti značajno varira između pojedinih godina. Zbog toga se može steći dojam višekratnog ili novog unošenja virusa, iako je on već udomaćen na području Hrvatske', odgovara.

Profesor Barbić slaže s time da je tretiranje odraslih komaraca jedna od mjera suzbijanja u ovakvim situacijama te je primjerena, no za dugoročnu kontrolu iznimno je važna sustavna i pravodobna larvicidna dezinsekcija. Što je to?

'Dugoročno se učinkovitiji nadzor populacije komaraca postiže larvicidnim tretmanima, kojima se djeluje na ličinke i tako sprječava nastanak novih generacija odraslih komaraca. Međutim, kada takve preventivne mjere nisu dostatne, a pokazatelji nadzora upućuju na povećanu virusnu aktivnost i rast rizika od prijenosa bolesti, kao što je to trenutno, dodatno se provodi tretiranje odraslih komaraca', podcrtava.

Simptomi su najčešće blagi

Uz organizirane mjere suzbijanja, objašnjava da svaki pojedinac treba ukloniti mjesta na kojima se zadržava voda jer ona mogu predstavljati legla komaraca. Osim toga, sve to treba nadopuniti mjerama osobne zaštite, poput smanjivanja izloženosti u vrijeme njihove najveće aktivnosti, korištenja repelenata te nošenja odjeće koja prekriva veći dio tijela, kaže Barbić, tvrdeći da tako možemo smanjiti rizik od infekcije.

Kad dođe do infekcije, tportalov sugovornik navodi da virus u većine ljudi ne dovodi do razvoja kliničkih znakova bolesti, a kada se oni pojave, najčešće su blagi.

'Teži oblici bolesti javljaju se znatno rjeđe. Povećan oprez stoga je posebno potreban kod rizičnih skupina, prije svega starijih i imunokompromitiranih osoba, a rizik od razvoja teškog oblika bolesti za opću populaciju relativno je malen. U veterinarskom sektoru iznimno je važno pravodobno prijaviti pojavu kliničkih znakova koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, osobito neuroloških oboljenja konja, kao i neuobičajenih uginuća ptica. Takve prijave nisu važne samo radi zaštite zdravlja životinja, već mogu ukazati i na pojačanu virusnu aktivnost na određenom području', zaključuje Barbić za tportal.

Na temelju tih informacija moguće je pravodobno provesti dodatne protuepidemijske mjere te tako smanjiti rizik od infekcije i kod ljudi i kod životinja.