Posebno ih je mnogo na Zrinjevcu, gdje ih je gotovo nemoguće izbjeći.

‘Po Zrinjevcu, to je nemoguće. Zrinjevac je pun stjenica i to one crne i to tako bode da je grozno’, rekla je Gordana.

Sličnih iskustava ima i Mira, kojoj su stjenice postale veća smetnja čak i od komaraca.

‘Nemojte me ništa pitati, ne smijem navečer ni smeće odnijet, sva sam puna, još su komarci mila majka, ali ovo, to nije normalno’, kazala je za HRT.

Stjenice su u Hrvatsku iz Sjeverne Amerike stigle prije 13 godina, nakon čega su se brzo proširile. Najčešće napadaju hrastove, ali pojavljuju se i na drugim biljkama i šumskom drveću. Posljedice njihova djelovanja na vegetaciji vidljive su već tijekom ljeta.

‘Krajem lipnja, početkom srpnja ta prva ovogodišnja generacija zapravo već je napravila značajne štete. Tada dolazi do pojave žućenja, tj klorotičnosti lišća koja se onda kroz drugu generaciju, koja se razvije do devetog mjeseca, intenzivira, tako da to lišće hrasta izgleda neprirodno žuto, a hrast bi još trebao biti u prirodi bar nekakvih mjesec dana, zelenog lista’, naglašava Milivoj Franjević s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Vrsta koja se sada u velikom broju pojavljuje na zagrebačkim stablima potpuno je neopasna za ljude. Drukčiji problem predstavljaju stjenice koje se mogu nastaniti u stanovima jer ih se, jednom kada uđu u dom, teško riješiti.

‘Nije dokazano da su prijenosnici zaraznih bolesti, ali s javnozdravstvenog značaja je vrlo bitno, što se često može pojaviti alergijska reakcija, nemiri u snu, spavanje, lagani ubodi, više manje na alergijske reakcije i nesanica’, rekao je Vlado Josić, voditelj odsjeka za zdravstveni odgoj i DDD.

Upravo zato pojavu stjenica u domu treba prijaviti na vrijeme. Kada je riječ o vrsti koja napada hrastove, stručnjaci pokušavaju pronaći prirodnog neprijatelja koji bi mogao držati njezinu populaciju pod kontrolom.