Osobito ih je mnogo na Zrinjevcu, gdje ih je gotovo nemoguće izbjeći.

'Po Zrinjevcu, to je nemoguće. Zrinjevac je pun stjenica, i to su one crne, i to tako bode da je grozno', rekla je Gordana.

Sličnih iskustava ima i Mira, kojoj su stjenice postale smetnja veća čak i od komaraca.

'Nemojte me ništa pitati, ne smijem navečer ni smeće odnijeti, sva sam puna, još su komarci mila majka, ali ovo, to nije normalno', kazala je za HRT.

Stjenice su u Hrvatsku iz Sjeverne Amerike stigle prije 13 godina, nakon čega su se brzo proširile. Najčešće napadaju hrastove, ali pojavljuju se i na drugim biljkama i šumskom drveću. Posljedice njihova djelovanja na vegetaciji vidljive su već tijekom ljeta.

'Krajem lipnja, početkom srpnja ta prva ovogodišnja generacija zapravo je već napravila značajne štete. Tada dolazi do pojave žućenja, tj. klorotičnosti lišća, koja se onda kroz drugu generaciju, što se razvije do devetog mjeseca, intenzivira, tako da to lišće hrasta izgleda neprirodno žuto, a hrast bi trebao biti zelenog lista u prirodi bar još nekakvih mjesec dana', naglašava Milivoj Franjević s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Vrsta koja se sada u velikom broju pojavljuje na zagrebačkim stablima potpuno je neopasna za ljude, a drukčiji problem predstavljaju stjenice koje se mogu nastaniti u stanovima jer ih se, jednom kada uđu, teško riješiti.

'Nije dokazano da su prijenosnici zaraznih bolesti, ali s javnozdravstvenog značaja vrlo bitno je to što se često može pojaviti alergijska reakcija na ubod, nemir u snu ili nesanica', rekao je Vlado Josić, voditelj Odsjeka za zdravstveni odgoj i DDD Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Upravo zato pojavu stjenica u domu treba prijaviti na vrijeme. Kada je riječ o vrsti koja napada hrastove, stručnjaci pokušavaju pronaći prirodnog neprijatelja koji bi mogao držati njezinu populaciju pod kontrolom.